Koliko milijardi je oduvala Sendi?

Kuća “Ekviket” je juče objavila prognozu da će nalet superoluje izazvati deset milijardi dolara naplative štete, kao i bar još toliko štete koju neće “pokriti” osiguravajuće kuće.

Neki izvori idu i do iznosa od 100 milijardi, a profesor na Univerzitetu Merilend Piter Morici poredeći “Sendi” sa uraganom “Ajrin” uvjeren je da će ukupna šteta iznositi najmanje 45 milijardi dolara.

“Prošle godine je prije udara Ajrin procijenjeno da će šteta iznositi sedam milijardi, ali je to kasnije naraslo na oko 15 milijardi. Isto očekujem i sada”, rekao je Morici.

On je naveo da očekuje da se prvobitna prognoza uveća za dva do tri puta, uzimajući u obzir da će posljedice oluje “Sendi” osjetiti čak 60 miliona ljudi, kao to što će Njujork i još neki veći gradovi najvjerovatnije biti “zamrznuti” nekoliko dana.

Berza juče nije radila, što je prvi put od 1985. godine da nevrijeme zatvori vrata Volstrita. Po svemu sudeći, ona će ostati zatvorena i danas, što će biti prvi put od 1888. da “finansijski centar svijeta” zbog nevremena bude zatvoren dva dana zaredom.

Analitičari kuće “Mudis” procjenjuju da će svaki dan svojevrsne blokade Njujorka i Vašingtona značiti već uzdrmanoj američkoj ekonomiji gubitak od 10 milijardi, prenosi CNBC.

Nije nemoguće da zbog štete na rafinerijama, željeznici i putevima skoči i cijena nafte, a pretpostavlja se da avio-kompanije gube svakog dana više od 10 miliona dolara zbog otkazivanja hiljada letova. Ukupni “trošak” samo u toj grani bi mogao da bude i do 450 miliona dolara.

Zato se smatra da će ukupna šteta biti na nivou istorijskog uragana koji je pogodio Long Ajlend 1938. koji je preračunato za današnje uslove, koštao 47 milijardi dolara i odnio stotine života.

BBC skreće pažnju i na “skrivene troškove”, koji obično nisu uračunati u prognozama.

“Cijena se obračunava uzimajući u obzir štetu na objektima, kućama i drugim nepokretnostima, a zatim se uzima u obzir osiguranje. Međutim, obično se ne računaju izgubljeni radni sati, izgubljeni časovi, pa čak ni vrijeme izgubljeno na obezbjeđivanje domova od oluje”, rekao je profesor ekonomije sa Jejla Vilijam Nordhaus.

Stručnjaci dodaju da postoje značajni troškovi, koji se u procjenama štete ne uzimaju u obzir: to su gubici malih preduzeća i radnji koje drže “obični ljudi”, a koja će biti zatvorena više dana, troškovi spasilačkih službi i posebnih mjera zbog nevremena, kao i troškovi telekomunikacija.

Osim toga, ekonomisti kao vrlo značajnu navode i atmosferu u društvu poslije velikih nepogoda, koja može negativno da utiče na poslove.

“Da ne spominjemo izgubljene živote. Jasno je da će nivo štete koji je nanijela oluja biti istorijski”, dodaje BBC.

Ipak, u svemu postoji i nešto dobro. Broj kuća koje su oštećene oživjeće građevinski sektor, što će u tu granu upumpati desetine milijardi.

Uragan Ivan iz 2005. pogodio je Floridu i načinio štetu od 14 milijardi, ali su nakon renoviranja cijene nekretnina narasle za čak 25 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.