Kina u Bjelorusiji zida industrijski grad za 155.000 ljudi
Minsk - U šumama u blizini Bjeloruske prestonice Minska Kina gradi čitav jedan nov indistrijski grad, koji treba da posluži kao uporište i odskočna daska za izvoz njenih proizvoda u zemlje EU i Rusiju, prenose agencije.
Bjeloruski predsjednik Alekasander Lukašenko je u tu svrhu namijenio područje oko 40 odsto veće od Menhetna, oko međunarodnog aerodroma u Minsku, gdje će uz ulaganje pet milijardi dolara biti izgrađen grad za oko 155.000 ljudi.
Ovaj “Moderni grad na evroazijskom kontinentu” kako se u marketinškim dokumentima naziva, niče oko auto-puta koji povezuje Moskvu i Berlin, preko Poljske i Belorusije.
Međunarodni aerodrom će sa centrom grada povezivati mreža brzih željezničkih pruga, a energiju za njega će obezbjeđivati nuklearna elektrana vrijedna deset miliona dolara, prva u Bjelorusiji, koju je Rusija pristala da finansira i izgradi do 2018.
Radna snaga duplo jeftinija nego u Poljskoj
Novo uporište kineskih izvoznika biće samo tek nešto više od 200 kilometara udaljeno od Poljske i Litvanije, koje su članice EU, i obezbijediće Kinezima bescarinski izvoz za Rusiju i Kazahstan, koji su u carinskoj uniji sa Bjelorusijom.
Pored toga, obezbijediće im i pristup radnoj snazi među kojom je 99,6 odsto ljudi pismeno i koja prosječno zarađuje oko 560 dolara mjesečno - dvostruko manje nego u Poljskoj.
- Ovo je jednistven projekt. Niko više neće biti u stanju da bilo gdje u Evropi izgradi ništa ni nalik ovom industrijskom parku. Ova infrastruktura je izuzetno moćna - izjavio je 17. maja na bjeloruskoj televiziji kineski ambasador u Bjelorusiji Gong Đijanvej.
Prva faza izgradnje grada sa industrijskim parkom biće dovršena do 2010. dok je za drugu predviđeno još deset godina.
Šansa za bjelorusku ekonomiju
Predsjednik Lukašenko, koji se već dvije decenije nalazi na čelu ove bivše sovjetske republike sa 9,5 miliona stanovnika, okrenuo se Kini u nastojanju da oživi nacionalnu ekonomiju Bjelorusije, čiji se ukupni obim procjenjuje na oko 60 milijardi dolara.
Ova zemlja je od 2009. od MMF i Rusije tražila pomoć od 6,5 milijadi dolara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
