"Jahorina ekonomski forum": Poljoprivreda će biti motor razvoja regiona samo uz otvoreno tržište

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić istakao je da je Srpska ove godine doživjela ogromnu ekspanziju, što govori podatak da je u zadnjih mjesec dana nabavljeno poljoprivrene mehanizacije putem subvencija, kroz agrarni budžet, više nego u zadnje četiri godine.

"Riječ je o više od 1.000 traktora, više od 3.000 priključaka, preko 150 objekata, više od 300 skladišnih kapaciteta", naveo je Minić te pojasnio da je poljoprivredna proizvodnja u Srpskoj u žestokoj ekspanziji, što se tiče kvantiteta, a kada je u pitanju kvalitet, pomak je zabilježen u ratarstvu, u primjeni agrotehničkih mjera, nabavci savremene mehanizacije.

Prema njegovim riječima, inovativni elementi, zajedno sa povećanjem obima proizvodnje, uvođenjem inovativnih mjera, nešto što je dovelo do toga da će Srpska neke značajnije pokazatelje imati na jesen.

"Već sada procjenjujemo da ćemo imati za 20 odsto veću sjetvu u odnosu na proteklu godinu, što je značajan pomak", naglasio je Minić i dodao da to pokazuje da su hrana i energija u podsvijesti svih građana, posebno nakon sukoba u Ukrajini.

Govoreći o digitalizaciji i inovacijama u poljoprivredi, on je naglasio da Ministarstvo ima kvalitetnu savjetodavnu službu za poljoprivrednike u Srpskoj, koja im pruža sve moguće usluge, ne samo savjetodavne, već i konkretne, kao što je podnošenje zahtjeva i drugo.

On je istakao da u Srpskoj pored intenzivne poljoprivredne proizvodnje, postoji i kulturološka poljoprivreda koja je ostala na nivou gazdinstva, te dodao da postoji otpor na inovacije.

"Mi ćemo i dalje pružati mogućnost korištenja stručnih usluga, u sasvjetodavnom dijelu, te širiti broj konzumenata naših podsticaja i na taj način ih uvesti u neke savremene trendove", rekao je Minić.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Srbije Ivana Popović istakla je da je ova godina za Srbiju tranzitna, kada je poljoprivreda u pitanju, te dodala da se radi na njenoj digitalizaciji.

"Kroz projekat e-agrara vidjeli smo da se više od 250.000 poljoprivrednih domaćinstava digitalno prijavilo za subvencije za ovu godinu", navela je ona i dodala da u Srbiji postoje 34 savjetodavne kancelarije, koje ujedno pružaju i pomoć poljoprivrednicima.

Prema njenim riječima, digitalizacija je neophodna u poljoprivredi jer se na taj način mogu povećati usjevi, suočiti se sa klimatskim problemima, a samim tim će se građanima omogućiti prehrambena sigurnost, jer region ima kvalitetnu zemlju i dobar potencijal.

Potpredsjednik kompanije "Delez Srbija" Jelena Pavlović rekla je da su voće i povrće važan segment u prodaji, tako da ima dobar uvid u agrar Srbije, samim tim što je učešće domaćeg voća i povrća u ukupnoj prodaji 48 odsto.

Ona je navela da je cilj da se taj procenat u narednihnekoliko godina podigne na 60 odsto, jer u Srbiji postoji potencijal za proizvodnju voća i povrća.

Direktor sektora voća i povrća "Delta agrara" Dušan Božić rekao je da su oni kompanija koja veže za sebe veliki broj malih proizvođača kojima dijeli svoje znanje, sve u cilju podizanja svijesti poljoprivrednika.

Vlasnik koncepta "Budi zdrav kao dren" iz Drvara Jovanka Sabljić istakla je da bez malog proizvođača nema ni velikog, te dodala da je veoma bitno vezivanje malih gazdinstava za agregatore, kako bi se mogli dalje razvijati i ići u dobrom pravcu.

Digitalizacija u oblasti osiguranja nije na zavidnom nivou

Uvođenje digitalizacije u oblasti osiguranja u Republici Srpskoj nije na zavidnom nivou, te je potrebno da se dorade postojeća zakonska rješenja ili usvoje potpuno nova, rečeno je na "Jahorina ekonomskom forumu".

Predsjednik Skupštine Udruženja osiguravača Republike Srpske Bojan Popović istakao je na panelu "Značaj i uloga digitalizacije u okviru novih zakonskih rješenja u oblasti osiguranja" da je na tržištu osiguranja u Srpskoj dominantno učešće obaveznog osiguranja, što to tržište ne čini razvijenim.

Popović je naveo da se ostale vrste osiguranja polako iz godine u godinu razvijaju, te da je potrebna edukacija i zaposlenih i stanovništva.

On je istakao da osiguravajuće kuće u Srpskoj nastoje da stignu evropske trendove, ali da nedostaje dosta toga, uključujući i normativnih rješenja.

Popović je naveo da se trenutno u Republici Srpskoj digitalnim putem vrši prodaja jednog ili eventualno dva oblika osiguranja i da se radi o malom broju osiguranja zaključenih tim putem, dok je tradicionalni vid prodaje osiguranja i dalje najzastupljeniji.

Precizirajući da je u Srpskoj moguće digitalnim putem kupiti obavezno zdravstveno osiguranje, Popović je rekao da je umjesto očekivanog buma, na taj način sklopljeno manje od 100 polisa za godinu dana, a da je na tradicionalni način zaključeno oko 20.000 polisa.

Predsjednik Nadzornog odbora Udruženja osiguravača Srbije Siniša Pratljačić konstatovao je da je u Srbiji i Republici Srpskoj slična situacija kada je riječ o digitalizaciji u oblasti osiguranja.

"Ljudi žele direktan razgovor, da dođu da prijave štetu, iako je to uglavnom moguće onlajn putem", rekao je Pratljačić, ocijenivši da će na ovim područjima proći dosta vremena dok se to ne promijeni.

On je istakao da digitalizacija u oblasti osiguranja, osim nastojanja da se pojednostavi poslovanje sa stanovništvom, omogućava lakše baratanje informacijama koje imaju osiguravajuće kuće.

Poredeći situaciju u zemljama EU i Republike Srpske kada je u pitanju uvođenje novih tehnologija u oblasti osiguranja, generalni direktor "Viner osiguranja VIG" Borislav Doder rekao je da je Evropa daleko odmakla u tom pogledu i da to, iako ponekad frustrirajuće, može biti odličan motiv za rad.

"Osiguravači su tamo stavili klijenta na prvo mjesto, omogućili mu da sve završi onlajn, da mu registarske tablice dođu na kućnu adresu", rekao je Doder, konstatujući da je za uvođenje tako nečega na ovim prostorima potrebno da se promijene zakoni koji definišu ovu oblast, u prvom redu digitalni potpis.

Miloš Lukajić iz Agencije za osiguranje Republike Srpske izjavio je da u Agenciji prate inicijative Udruženja osiguravača u pogledu digitalizacije nekih procesa u osiguranju.

Ističući da neka zakonska rješenja ni sada nisu smetnja digitalizaciji osiguranja, Lukajić je podsjetio da zbog specifičnosti uređenja BiH dio ove oblasti osiguranja regulišu zakoni na nivou BiH, poput registracije vozila, a dio Republike Srpske.

"Podržavamo digitalizaciju, smatramo da će pojedini procesi biti transparentniji, pouzdaniji, što je nama kao regulatoru jako važno", rekao je Lukajić.

On je istakao da problem ostaje digitalni potpis, koji je, za sada, omogućen za neke državne institucije i upravne organe. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.