Iste muke sindikata i zakondavca u Srbiji i Hrvatskoj
Beograd - Srbija i Hrvatska suočavaju se sa sličnim problemima u vezi sa promenama radnog zakonodavstva.
Nesuglasice oko toga kakvo treba da bude radno zakonodavstvo pokazale su da tranzicijska muka na prostoru bivše Jugoslavije ne poznaje granice, jer se sa sličnim problemima bore sindikati, ali i predstavnici vlasti i u Srbiji i Hrvatskoj.
Ministarstvo privrede Srbije čvrsto stoji na stanovištu da će izmnene Zakona o radu u skupštinsku proceduru ući do kraja godine, a da će zakon biti usvojen već u januaru, iako reprezentativni sindikati smatraju da će pojedina rnešenja narušiti ionako težak položaj zaposlenih, zbog čega su izašli iz pregovora, zatražili ostavku ministra privrede Saše Radulovića, a stigle su i najave protesta.
Od Ministarstva je zatraženo i preciziranje spornih odredbi, koje, kako smatraju, idu na ruku poslodavcima, nakon čega će odlučiti da li će se vratiti u pregovore.
Sindikalci su neprihvatljive predloge svrstali u tri grupe i to one kojima se umanjuju prava zaposlenih prilikom isplaćivanja otpremnina, prilikom gubitka posla i odlaskom u penziju.
Udrženje poslodovaca, pak, ukazuju na neophodnost donošenja zakona koji kao sistemsko rnešenje treba da doprinese podsticanju poboljšanja sveukupnog poslovnog ambijenta.
U susnednoj Hrvatskoj je, takođe, tražena ostavka ministra. Na meti je ministar rada Mirando Mrsić zbog, kako su naveli sindikati, jednostrano nametnutih rnešenja u novom Zakonu o radu.
Na nezadovoljstvo sindikata u Hrvatskoj i najavu da će se protiv predloženih rnešenja u Zakonu o radu boriti svim zakonskim sredstvima, Vlada je odlučila da povuče prijedlog zakona sa sednice, objasnivši da to ne znači i odustajanje od zakona, već uzimanje "tajm auta" za dodatno usklađivanje sa socijalnim partnerima.
Mrsić je pozvao sindikate da rasprave sva otvorena pitanja i konsenzusom donesu taj zakon i naveo da treba vidjeti da li je predlog izmena usklađen sa pravnom tekovinom EU, za šta je potrebno određeno vrijeme s obzirom na brojne direktive koje se odnose na radno zakonodavstvo.
To međutim nije sprečilo veliki protest protiv izmjena radnog zakonodavstva u centru Zagreba, prije tri dana, koji je prerastao u protest protiv vlade, koju su sindikalni čelnici ocenili najgorom vladom za radnike u posljednjih 20 godina koja će, kako je rečeno, od radnika napraviti socijalne slučajeve.
Slična situacija je i u Srbiji gdje su dva reprezentativna sindikata najprije odlučila da se povuku iz pregovora o Zakonu o radu a potom i zatražila smjenu ministra privrede Saše Radulović, a novoosnovani Srpski sindikalni front koji je ujedinio četiri sindikata je, nezadovoljan predloženim rješenjima, najavio protest za 10. decembar.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Ljubisav Orbović izjavio je prije nekoliko dana da je potpuno neprihvatljivo to da izmjenama Zakona o radu budu smanjene zarade zaposlenima i najavio intenzivniju sindikalnu borbu ukoliko predložene zakonske izmjene ne budu vraćene u prihvatljive okvire.
Zbog niza neprihvatljivih predloga za izmjene i dopune tog zakona, koji su dati u prvom redu od Ministarstva privrede, dva reprezentativna sindikatai, SSSS i Ujedinjeni granski sindikati "Nezavisnost" odlučili su da izađu iz pregovora o tome, podsjetio je on.
Orbović je naglasio da je sindikat spreman za takvu borbu, koja bi obuhvatila organizovanje sindikalnih tribina, skupljanje potpisa protiv predloženih izmjena zakona, pa ako bude neophodno i pozivanje radnika da izađu na proteste u gradovima širom Srbije.
"Sve ćemo uraditi da ne dođe do tako ekstremne situacije, da ne izlazimo na ulice i da ne ulazimo u takav oblik konflikta, ali ako druga strana ne bude spremna na pregovore i kompromise, onda ćemo morati da uđemo u ovakvu borbu", istakao je Orbović.
Za sindikat je neprihvatljiv finansijski dio izmjena zakona koji predviđa smanjivanje u regionu ionako najnižih zarada, koje bi pale za četiri do osam odsto.
Neprihvatljiv je i predlog da bude osnovana agencija za zapošljavanje, jer bi tako, ocijenjuje sindikat, bili stvoreni uslovi za eventualne zloupotrebe tako što bi poslodavci otpuštali radnike pa ih onda primali preko te agencije, ali određivanjem zarada manjih i do 50 odsto.
Kamen spoticanja još na početku razgovora o izmjenama zakona bio je i način rješavanja isplate opremnina jer sindikati smatraju da bi to trebalo činiti za sve godine staža, a poslodavci i ministarstvo rada samo za godine provedene kod posljednjeg poslodavca.
Poslodavci su predlagali da se rad na određeno produzi na tri godine, ali je u igri i "srednje rješenje" da to ipak bude dvije godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
