Irskoj ipak potrebna pomoć EU i MMF-a

Glas Srpske
Irskoj ipak potrebna pomoć EU i MMF-a

DABLIN - Irska će vjerovatno uzeti zajam od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) težak više desetina milijardi evra, rekao je juče guverner Irske centralne banke Patrik Honohen.

On je poslije razgovora sa finansijskim stručnjacima iz Brisela i Vašingtona u Dablinu, rekao da očekuje da njegova zemlja prihvati finansijsku pomoć Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prenio je Tanjug.

- Očekujemo da će pregovori biti efikasni i da će pozajmica iz kriznog fonda biti dostupna, te da će nam se naći na raspolaganju u slučaju potrebe - rekao je Honohan ističući da je riječ o pozajmici od nekoliko desetina milijardi evra.

Tim EU i MMF-a juče je u Dablinu započeo procjenu stanja u zemlji čiji je dug dostigao 100 milijardi evra, a očekuje se da bi ovaj proces mogao da završi odlukom o paketu pomoći, uprkos dosadašnjem odbijanju Dablina da to prihvati.

Zvaničnici Irske i Evropske unije obećali su juče da će stabilizovati banke koje su centar irske finansijske krize i da će spriječiti da se kriza proširi na ostale zemlje EU.

Vlada Irske je, od početka krize, pod državno okrilje stavila tri banke i namjerava da ih preuzme još nekoliko.

U akciji spasavanja banaka, koja već iznosi 45 milijardi evra, podići će deficit države za 2010. godinu na čak 32 odsto bruto društvenog proizvoda, što je deset puta više od limita koje je predviđen za države članice EU.

Vlada u Dablinu danima tvrdi da joj nije potrebna pomoć EU, ali sve veća sumnja u sposobnost Irske da plati svoje račune podigla je kamatne stope za irske državne obveznice.

Prioritet EU je da se ne dozvoli panika na tržištima, koja bi se potencijalno mogla proširiti. Poslije Irske, pod udar krize, prvo bi mogla bi da dođe Portugalija, jedna od najmanjih članica evrozone. Mnogo veću zabrinutost izaziva Španija, koja je takođe u nezavidnom položaju.

Merkel

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je juče da dogovor za rješenje budućih kriza u evrozoni mora da podrazumijeva učešće kreditora u troškovima.

- Za mene je pitanje principa u kojoj mjeri političari očekuju od tržišnih učesnika da budu odgovorni za rizike koje preuzimaju. U realnom svijetu to je slučaj kod svakog poslovnog čovjeka. A niko dosad nije uspio da mi objasni zašto to ne bi bio slučaj kad je riječ o državama - kazala je Merkel.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana