Građani dužni 2,58 milijardi
Banjaluka - Kreditna zaduženost stanovništva Srpske u bankama dostigla je lani iznos od 2,581 milijardu KM, što je za pet odsto više u odnosu na 2014. godinu.
Banke sa sjedištem u Srpskoj plasirale su stanovništvu 2,022 milijarde KM, što čini 78 odsto svih odobrenih kredita, dok se odnosi na poslovnice banaka sa sjedištem u FBiH koje posluju na teritoriji RS. Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da su dugoročni krediti zadržali dominantno učešće i sa 2,198 milijardi KM čine 85 odsto svih odobrenih kredita stanovništvu. Interesovanja za zaduženja na duge staze ne nedostaje s obzirom na to da je obim dugoročnih zaduženja porastao za pet odsto u odnosu na kraj 2014. godine. Preostalih 15 odsto odnosi se na kredite sa rokom dospijeća do godinu, a njihov obim porastao je za osam odsto na godišnjem nivou i dostigao 387 miliona KM.
- Stanovništvo, kao i ranije, najčešće podiže kredite za opštu potrošnju pa su banke lani po tom osnovu plasirale 1,826 milijardi KM kratkoročnih i dugoročnih potrošačkih kredita ili sedam odsto više nego krajem 2014. godine - kažu u Agenciji za bankarstvo RS.
Krediti za rješavanje stambenog pitanja podjednako su popularni kao i u 2014. godini i njihov iznos dostigao je 593,6 miliona KM stambenih kredita. Za obavljanje djelatnosti plasirano je 160,7 miliona KM, a u Agenciji za bankarstvo ističu da bi banke trebalo da usmjere više aktivnosti na ovu vrstu kredita zbog toga što je ovaj segment kreditiranja još slabo zastupljen.
- Učešće ove vrste kredita u ukupnim je još zanemarljivo malo i iznosi šest odsto pa bi banke trebalo da obrate posebnu pažnju na ovaj dio tržišta - kažu u Agenciji.
Direktor NLB Razvojne banke Banjaluka Radovan Bajić kaže da su na povećanje obima dugoročnih kredita najviše uticali zajmovi koje građani uzimaju za rješavanje egzistencijalnih pitanja.
- Sa stanovišta banaka riječ je o veoma kvalitetnim kreditima. Stanovnici su veoma odgovorne platiše koje mnogo urednije vraćaju kredite od privrednika iako pretežno imaju nisku platežnu moć - kaže Bajić.
Rast kratkoročnih zaduženja je po njegovom mišljenju uglavnom rezultat prepakivanja postojećih kredita, odnosno reprogramiranja dospjelih obaveza koje banke tretiraju kao novi kredit sa izmijenjenim uslovima otplate.
- Riječ je o kreditima kojima se produžuje rok otplate pa se povećanje obima ovih kredita odnosi mahom na kamatu i nije realno očekivati da se rast od osam odsto odnosi na novoplasirana sredstva - kaže Bajić.
Član Udruženja ekonomista RS - SWOT Aleksandar Ljuboja kaže da u zemljama sa malom privrednom aktivnosti i bruto domaćeg proizvoda rast kreditne aktivnosti od četiri do osam odsto djeluje velik, ali da je to u razvijenim zemljama nedovoljno da pokrene potrošačku ekspanziju od koje ekonomija uveliko zavisi.
- Ekonomski rast ne može funkcionisati bez kredita, jer potrošnja materijalnih dobara pokreće proizvodni ciklus, ali problem je što mi taj novac koristimo uglavnom za kupovinu uvoznih dobara - kaže Ljuboja.
Iznos i struktura kredita odobrenih stanovništvu
Ukupni krediti (milijardi KM)
2015. 2,581
2014. 2,452
+5%
Dugoročni krediti (milijardi KM)
2015. 2,194
2014. 2,084
+5%
Kratkoročni krediti (miliona KM)
2015. 387
2014. 356
+8%
Vrsta kredita odobrenih stanovništvu
Potrošački (milijardi KM)
2015. 1.826
2014. 1.698
+7%
Stambeni (miliona KM)
2015. 593,6
2014. 591,7
+0,3%
Obavljanje djelatnosti (miliona KM)
2015. 160,7
2014. 154,3
+4%
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.