Evrozona mora u cjelini da se reorganizuje

Agencije
Evrozona mora u cjelini da se reorganizuje

London - Evrozona je trenutno toliko krhka da, ukoliko ne želi da se raspadne, mora u cjelini da reorganizuje svoj sistem, a samit Evropske unije zakazan za 28. i 29. jun u Briselu predstavlja ispit koji će pokazati da li su lideri zone evra sposobni za to, objavio je britanski list "Ekonomist".

Uzaludnost tretiranja krize u evrozoni kao više odvojenih nacionalnih kriznih situacija je posebno bila očigledna prošle sedmice na primjeru Grčke, Španije i samita G20, piše list.

Španija je juče i zvanično zatražila evropsku pomoć do 100 milijardi evra za svoje banke, navodi se u saopštenju španskog Ministarstva inostranih poslova, prenijele su agencije.

Španski ministar ekonomije Luis de Gvindos je u pismu upućenom predsjedniku "Evrogrupe" Žan-Klod Junkeru naveo da će konačan iznos finansijske pomoći biti kasnije utvrđen, ali da bi trebalo da bude dovoljan da pokrije potrebe svih banaka za dodatno obezbjeđenje. Analitičari smatraju da će Španija zatražiti do 100 milijardi evra.

Francuski ministar finansija Pjer Moskoviči rekao je da Francuska mora da obezbijedi sredstva u iznosu od maksimalno deset milijardi evra da bi uspjela da snizi budžetski deficit na 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Moskoviči je naglasio da na samitu EU članice evrozone moraju da predlože "strukturna rješenja" za krizu.

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble smatra da je potrebno da se Briselu prebaci više nadležnosti.

Šef "Erste" grupacije Andreas Trajhl rekao je da može zamisliti Evropu i bez zajedničke valute, da je uvođenje evra bila greška, kao i da je za evropski mirovni projekat odlučujuća zajednička vojska, a ne moneta.

Siromašni

Međunarodna organizacija, koja prati raspodjelu pomoći "Data", u svom izvještaju navodi da je dužnička kriza u Evropi izazvala smanjenja pomoći za razvoj siromašnijim državama. Ovo je prvo značajnije evropsko smanjenje pomoći u protekloj deceniji.

Najveći procenat smanjenja u periodu 2010/11. najprimjetniji je Španiji i Grčkoj, koje su najteže pogođene dužničkom krizom. Međutim, sveukupna pomoć Evrope za razvoj umanjena je za 1,5 odsto.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana