Evro se oporavio poslije naglog pada

Glas Srpske
Evro se oporavio poslije naglog pada

LONDON/TOKIO - Kurs evra na evropskim deviznim berzama u petak bio je nešto čvršći prema dolaru, jenu i švajcarskom franku, nakon prethodnog osjetnijeg pada, dok su akcije blago poskupjele u "tankoj" trgovini, podstaknute višim cijenama nafte, javile su agencije.


Glasine o nasilnoj smjeni vlasti u Pakistanu su nakratko "pogurale" naviše kurs franka, ali je nakon demantija o puču u toj zemlji vrijednost "švajcarca" opala do ranije dostignutog nivoa.

Evro je na vodećoj deviznoj berzi u Londonu ojačao prema američkom takmacu 0,4 odsto - na 1,4401 dolara. Prije toga imao  je pad u završnoj trgovini na 1,43 "amerikanca", što je bio najniži kurs od septembra.

Dolar je istovremeno kotirao nešto više od 90 jena, blizu 1,62 za funtu sterlinga i iznad 1,04 švajcarska franka, ističe agencija Rojters u izvještaju iz Londona.

Zapadnoevropski analitičari, na čije mišljenje se pozivaju strane novinske agencije, navode da je evro i dalje pod pritiskom zbog dužničkih problema Grčke - jedne od 16 članica Evropske unije koje primjenjuju jedinstvenu novčanu jedinicu umjesto vlastite.

Grčka je ovog mjeseca "preživjela" dva sniženja kreditnog rejtinga i to je djelovalo obeshrabrujuće na investitore i valutne trgovce, pa je uslijedilo za mnoge neočekivano obaranje tržišnih pozicija evra, iako su početkom decembra mnogi eksperti predviđali dalji rast njegove vrijednosti.

Britanska agencija takođe navodi da je vodeći evropski indeks akcija FTSEurofirst 300 "skočio" u prosjeku 0,8 odsto, nakon što je prethodnog dana oslabio 1,3 procenta.

Vrijednost akcija na azijskim berzama je opala, u prosjeku oko pola procenta, a cijene dionica na tržištu Kine i Hongkonga bile su na tronedjeljnom najnižem nivou, izvještava Kjodo.
Tržišni izvori u Tokiju smatraju da je tekući pad cijena akcija na berzama širom Azije dijelom i posljedica jučerašnjeg smanjenja ključnih indeksa dionica na Volstritu za više od jedan odsto.

Poskupljenje akcija na evropskom tržištu "predvodile" su hartije naftnih kompanija  BP, Rojal Dač šel i drugih, čije se uvećanje kretalo u rasponu od minimalnih 0,1 do jedan i po odsto.

Dionice

Dionice vodećih evropskih  banaka su, međutim, nastavile da pojeftinjuju, a njihova vrijednost je opala između 0,6 i 5,2 odsto.  Pojeftinjenje hartija banaka i drugih finansijskih organizacija uslijedilo je i zbog insistiranja Banke za međunarodne obračune iz Bazela  da se nova, stroža pravila o kontroli tokova i vrijednosti bankarskog kapitala primjenjuju već od 2012. godine, a ne u periodu od narednih deset do 20 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana