Energetske glavobolje Angele Merkel
Berlin - Kriza u Ukrajini pridodala je novu dozu neizvjesnosti planovima Angele Merkel da njena zemlja sa nuklearne energije pređe na obnovljive izvore energije.
Radi se o najvećem unutrašnjepolitičkom projektu njemačke kancelarke Angele Merkel, poznatom kao "Energetski preokret", piše agencija Asošiejted pres (AP).
Ona ga je pokrenula poslije nuklearne katastrofe u Fukušimi 11. marta 2011. godine, ali zbog njega ima sve veće glavobolje.
Tenzije sa Rusijom, nakon što je ta zemlja pripojila Krim, mogu dodatno da zakomplikuju stvari.
Njemačka, druge zemlje Evropske unije, kao i SAD, uzvratili su na ovaj potez uvođenjem sankcija Rusiji i prijete uvođenjem još strožih. Avaj, Njemačka i nekoliko evropskih ekonomija znatno zavise od ruskih energetskih usluga.
Njemačka, najsnažnija ekonomija EU, trećinu svojih potreba za zemnim gasom i sirovom naftom podmiruje nabavkama iz Rusije.
Ako bi situacija sa tom zemljom eskalirala i vlada u Berlinu odlučila da smanji energetsku zavisnost od Rusije, mogli bi nastati problemi, s obzirom na to da Merkelova i dalje gura svoj ambiciozni plan i smatra da bi on mogao postati "novi njemački izvozni hit".
Kada je Njemačka obznanila da će do 2022. godine ugasiti reaktore u svojim nuklearnim centralama, ta odluka je bila veoma popularna.
Međutim, pripremanje privrede na sprovođenje odluke pokazala se komplikovanom i postala je recept za političku blokadu - barem dok nova "velika koalicija" Merkelove, sastavljena od ljevice i desnice, ne preuzme rukovođenje državom u decembru.
Njemačka obala i njene sjeverne ravnice pružaju obilje energetskog potencijala za proizvodnju struje od vjetra. Međutim, planiranje dalekovoda kako bi se ta energija dopremila do južnih industrijskih zona suočava se s otporima, a sistem subvencija, namijenjen podsticanju obnovljivih energija, stvara sve više problema.
Plan podrazumijeva da se do 2025. godine između 40 i 45 odsto Njemačkih energetskih potreba podmiruje iz obnovljivih izvora, uključujući vjetar. Do 2035. godine udio bi se povećao na između 55 i 60 odsto. U ovom trenutku, nešto manje od četvrtine njemačkih energetskih potreba podmiruje se odatle.
Kritičari smatraju da plan nije dovoljno "zelen", pošto se oslanja i na ugalj i lignit. Na ove energente je 2013. godine otpadalo oko 45,5 odsto energetske proizvodnje, što je za čitavih 44 odsto više nego 2012. godine. Poređenja radi, udio učešća nuklearne energije je sa više od 20 odsto u vrijeme Fukušime pao na 15 odsto.
Ako Njemačka ostvari plan da do 2050. godine 80 odsto svojih potreba za energijom namiruje iz obnovljivih izvora, to će svakako doprineti njenoj energetskog bezbjednosti i stabilnosti. Al, kako je predviđeno da se usput isključe reaktori, zemlja u međuvremenu ostaje zavisna od korišćenja fosilnih goriva. A to znači zavisnost od Rusije.
"Neće to funkcionisati bez ruskog gasa", izjavio je ugledni njemački ekonomista Hans-Verner Sin.
Aleksander Rar, jedan od direktora njemačko-ruskog savjetodavnog foruma, ukazao je da, sa isključivanjem nuklearne energije, ruski ugalj "dobija značajniju ulogu u Njemačkoj".
Za sada nije izgledno da će Rusija zatvoriti svoje gasovode, ili da će Njemačka i druge evropske zemlje primjeniti sankcije u energetskom sektoru, ali situacija sa Krimom i Ukrajinom tjera ljude da razmišljaju "šta će biti ako?"
Angela Merkel je prošle sedmice ukazala na to da među evropskim liderima "postoje izvesne bojazni" u vezi sa ruskim gasom, ali je takođe izjavila da su "gas i nafta nastavljali da teku čak i u doba Hladnog rata".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
