Džombić na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke
Banjaluka - Premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić razgovarao je danas u Tokiju sa ministrom finansija Hrvatske Slavkom Linićem o izazovima ekonomija zapadnog Balkana, te ulozi Svjetske banke i MMF-a u kreiranju novih modela budućeg rasta ekonomija regiona.Džombić se danas u Tokiju, na marginama zasjedanja godišnje skupštine MMF-a i Svjetske banke, sastao i sa izvršnim direktorom Svjetske banke Rudolfom Janom Trefersom.
Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond /MMF/ moraju, podrškom zemljama i svjetskim ekonomijama za realizaciju investicija, da preuzmu ključnu ulogu na putu oporavka, konstatovano je na godišnjoj skupštini Svjetske banke i MMF-a u Tokiju, kojoj prisustvuje i predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić.
"MMF će u budućnosti preuzimati veće rizike, a Svjetska banka treba da postane banka rješenja, a ne, kao do sada, banka znanja. U stvari, željelo se ukazati da ove dvije finansijske institucije preuzimaju glavnu ulogu u kreiranju pravaca i podršci svjetskih privreda", izjavio je Džombić koji skupštini prisustvuje u svojstvu guvernera BiH u Svjetskoj banci.
Džombić je dodao da je glavna tema skupštine stanje i izazovi svjetskih ekonomija, te da je locirano nekoliko mogućih scenarija za buduću ulogu Svjetske banke i MMF-a.
"Svjetske ekonomije će se kretati sa smanjenim rastom, što naravno nije dovoljno. Eskalacija krize, što će definitivno onemogućiti borbu protiv siromaštva i kreiranje brzih fleksibilnih i efikasnih mjera, što podrazumijeva provođenje strukturalnih reformi i pojačanu fiskalnu odgovornost i investicije", istakao je Džombić.
U saopštenju iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću navodi se da je, kada je riječ o našem regionu i relativno lošim procjenama za EU, koja opet direktno utiče na region, premijer Srpske naglasio neophodnost nastavka strukturalnh reformi i, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, obezbjeđenje novih investicija.
Tokom godišnje skupštine ponovljeno je da je najveći problem ekonomija -tržište rada, odnosno visoka nezaposlenost, što samo po sebi povlači veći stepen siromaštva.
Procjene pokazuju da je, od početka krize, više od dvije stotine miliona ljudi ostalo bez posla i da više od milijardu ljudi živi ispod donje granice siromaštva.
Ipak, i ove godine procjene za svjetsku ekonomiju veoma su restriktivne.
"Smatra se da globalni oporavak nije blizu i da smanjenje nezaposlenosti neće ići lako. Generalni koncept jeste smanjenje razlike između siromašnih i bogatih što podrazumijeva povećanje tražnje i povećanje privredne aktivnosti", zaključio je Džombić, te dodao da je to moguće transformacijom ekonomije.
Na skupštini je zaključeno da su i dalje najbrže rastuće ekonomije članica grupacije BRIK - Brazil, Rusija, Indija i Kina.
Evropu i dalje očekuju veliki izazovi, možda istorijski najveći, a da bi se obezbijedila stabilnost EU mora se nastaviti sa dogovorenim strukturalnim reformama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
