Dogodine nećemo imati šta da izvezemo
BANjALUKA - Na inostrane trpeze za devet mjeseci ove godine otišlo je više voća i povrća nego u istom periodu lani, a voćari i povrtari upozoravaju da razloga za slavlje nema, jer je uglavnom riječ o lanjskim zalihama te da ovogodišnji rod nije dovoljan ni za potrebe domaćeg stanovništva.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je BiH od januara do kraja septembra ove godine izvezla voće i povrće vrijednosti skoro 133 miliona maraka, dok je u istom periodu lani plasman bio "težak" nešto više od 119 miliona maraka.
U plasmanu su, pokazuju podaci, prednjačili krompir, krastavci te jabuke, kruške, dunje i orašasti plodovi.
Sa druge strane, uvoz voća i povrća u BiH ostao je na istom nivou kao prošle godine. Na domaće trpeze stigle su razne vrste voća i povrća u vrijednosti skoro 229 miliona maraka, dok je za devet mjeseci lani vrijednost uvoza tih proizvoda bila 228,6 miliona maraka. U uvozu su dominirale banane, paradajz i agrumi te smrznuto voće i povrće. Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo rekao je za "Glas Srpske" da je na početku ove godine krompira bilo u izobilju, a cijene su bile niske, međutim, dodao je, sada kada su cijene otišle u nebo, a i rod podbacio, pitanje je da li će išta imati da izvezu.
- Krompir je ovdje plaćan deset feninga po kilogramu, a prodavan u Grčkoj po troduplo višoj cijeni. Na deponijama je završilo 5.000 tona. Ove godine je sve skupo, jer ničega nema - istakao je Mastalo i upozorio da je pitanje hoće li proizvođači imati krompira i za vlastite potrebe.
Iste muke muče i voćari u Srpskoj, koji upozoravaju na to da je rod voća podbacio te da kruške nema ni za lijek.
- To što je prodato je lanjski rod. Imali smo nešto više jagoda, malina je bilo manje, ali su bile kvalitetnije i prodate po boljoj cijeni. Ovogodišnji rod podbacio je od 30 do 60 odsto. Dosta voća izvozimo u Rusiju, nešto manje u arapske zemlje - rekao je predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović, naglasivši da nisu rijetki ni oni koji pribjegavaju reeksportu, odnosno kupe jeftino voće na drugom tržištu pa preprodaju kao da je domaće.
Zemlje
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH je najviše voća i povrća BiH plasirala u Hrvatsku i Njemačku. Na domaće trpeze voće i povrće najviše je stizalo iz Nizozemske Njemačke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
