Da uvoz ne "sahrani" domaće

Glas Srpske 26.11.2007 00:00

Poljoprivrednici strahuju da se neće moći nositi sa mnogo jačom konkurencijom u zemljama okruženja... Stvaranje povoljnijih uslova privređivanja i subvencije jedino rješenje, smatraju u Privrednoj komori

BANjA LUKA - Regionalni sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA, koji je od 22. novembra ove godine stupio na snagu i u BiH, trebalo bi da olakša trgovinu osam zemalja potpisnica ovog međunarodnog dokumenta i da doprinese jačanju njihovih ukupnih ekonomskih odnosa i saradnje. Ovakva očekivanja preovladavaju u gotovo svim zemljama potpisnicama, a kada je u pitanju BiH, koja je među posljednjima ratifikovala ovaj sporazum, računa se da će njegovom primjenom biti olakšan pristup i učlanjenje u Svjetsku trgovinsku organizaciju "NjTO" i u Evropsku uniju. Podsjetimo da su u sporazum CEFTA, osim BiH, potpisale još i Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Albanija, Moldavija i UNMIK u ime Kosmeta, te da on objedinjuje dosadašnja 32 bilateralna sporazuma o slobodnoj trgovini. U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ocjenjuju, pored ostalog, da je ovaj sporazum nastavak i poboljšanje dosadašnjih bilateralnih sporazuma, a jedna od njegovih prednosti je što su saradnja i upravljanje regulisani na bolji način. Prema riječima pomoćnika ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Sabrije Šerifovića, ta saradnja će se odvijati putem zajedničkih odbora, zajedničkog komiteta i potkomiteta, od kojih su posebno važni potkomiteti za poljoprivredu, carinske i necarinske barijere. Mnogi se slažu da je u ovome, bar kada je riječ o BiH, najosjetljivije pitanje poljoprivrede, odnosno njena sposobnost da se ravnopravno nosi sa dosta jačom konkurencijom u zemljama okruženja, prije svih, u Srbiji i Hrvatskoj, koje izdvajaju mnogo više novca za podsticaj poljoprivredne proizvodnje i izvoza. Osim toga, ove i ostale zemlje mnogo više nego BiH štite svoje tržište i proizvođače raznim necarinskim i drugim barijerama. Na taj način plasman robe i proizvoda iz BiH je znatno otežan, a istovremeno na tržište BiH ulazi roba gotovo bez ikakvih problema. Da je to tako, pokazali su, između ostalog, i podaci Agencije za statistiku BiH, prema kojima je za prvih devet mjeseci ove godine uvezeno hrane i pića u vrijednosti od milijardu i 700 miliona maraka, dok je izvoz tih proizvoda iz BiH iznosio svega 220 miliona maraka. Drugim riječima, na svaku zarađenu marku od izvoza, na uvoz je potrošeno osam. Dosta nepovoljan odnos uvoza i izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvaruje i Republika Srpska. Kod domaćih proizvođača sada postoji bojazan da bi poslije stupanja na snagu Sporazuma CEFTA, koji praktično omogućava bescarinsku trgovinu, obim uvoza u BiH proizvoda iz oblasti agroindustrijskog sektora mogao da bude veći nego do sada, a nedovoljno konkurentna i nezaštićena proizvodnja mogla bi da bude još više ugrožena. U Privrednoj komori Republike Srpske jedno od glavnih rješenja vide u stvaranju povoljnijih uslova privređivanja, obezbjeđivanju značajnijih subvencija za poljoprivredu, kao i u otklanjanju necarinskih i drugih barijera u zemljama okruženja, ali ostalima koje su potpisnice regionalnog sporazuma CEFTA. Izvršni direktor ove republičke privredne asocijacije Dragica Ristić kaže kako je povoljna okolnost što stupanjem na snagu pomenutog sporazuma odmah ne prestaju ograničenja u pružanju državne pomoći i podrške poljoprivredi, već je to omogućeno do maja 2010. godine do kada bi trebalo da se uskladi i zakonski reguliše ta državna pomoć. Taj period, kako je navela Ristićeva, Republika Srpska i BiH bi trebalo da iskoriste za značajniju podršku i pomoć poljoprivrednoj proizvodnji kako bi bila što konkurentnija onoj u ostalim zemljama. M. MILjUŠ MJERE Jedna od olakšavajućih okolnosti je što zemlje potpisnice sporazuma CEFTA mogu donijeti mjere kojima će u slučaju da njihova poljoprivreda bude ugrožena, moći da zaštite svoja tržišta i proizvođače.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Da uvoz ne "sahrani" domaće

Samo ozbiljan kupac spasava ribnjak “Saničani”

Drašković “helikopterom napustio Hercegovinu”, neće više ulagati

UniCredit proglašen najboljom bankom za transakcijsko bankarstvo u Evropi

Punija kasa dokaz ekonomskog rasta

Podsticaji siguran oslonac farmama

Poslovanje “Destilacije” i ove godine u znaku borbe za tržište

Dragana Janjić imenovana za člana Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka

Lidl započinje gradnju prodavnica u još tri grada u BiH

“Agroherc” prodaje imovinu: Na dobošu cijevi i metalni kreveti

Hiperponuda oborila cijene kirija!

Najsavremenija solarna elektrana u regionu čeka građevinsku dozvolu

Metalski sektor i turizam primamljivi investitorima

Recesija u Njemačkoj gasi radna mjesta i u BiH

Rekordna prodaja šumarskih proizvoda u drugom tromjesečju u Srpskoj

Cijena novih stanova veća za 11,7 odsto

Manje putnika na banjalučkom aerodromu nego prošle godine