Da li ćemo u 2024. godini ubrzati ekonomski rast
SARAJEVO - Nakon usporavanja u 2023. godini, očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na tri odsto u 2024, u uslovima daljeg oporavka u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru ovog regiona, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji, navodi se u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
Tempo rasta koji će region zabilježiti u 2024. biće brži nego u 2023. godini, ali stopa rasta može biti niža za 0,1 odsto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju izvještaja. Projekcija rasta za 2025. godinu ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 ofsto.
Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije.
Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio je snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. godini se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. godini ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, kao i na samoproklašenom Kosovu, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija.
-Uprkos višestrukim šokovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele su da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona -rekla je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Sjaoćing Ju.
Dodala je da ohrabruje činjenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope.
Uprkos očekivanjima, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo je da jača u 2023. godini. Prosječna stopa zaposlenosti u ovom regionu dostigla je novu istorijski najvišu vrijednost od skoro 48 odsto, a od sredine 2022. do sredine 2023. godine otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, BiH i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi još uvijek je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.
Ovaj region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvještaju.
Pored tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
-Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU - izjavila je viši ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja Nataša Rovo.
Dodala je da je za to potrebno unapređenje javnih politika i ulaganja kako bi se podstaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede.
Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, i dalje je veoma relevantan: primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između sedam i 35 odsto stanovnika.
Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti ovog sektora, i to putem svrsishodnijeg korišćenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navodi se u izvještaju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
