Crnogorci poklanjaju naftu Hrvatima

Crnogorci su digli ruke od istraživanja nafte i gasa kod spornog poluostrva Prevlaka, za razliku od komšija Hrvata koji su raspisali tender u potrazi za neistraženim količinama „crnog zlata“!

Vlada Crne Gore je izmjenila odluku o određivanju blokova za istraživanje nafte i gasa u tom podmorju na taj način što je iz mape izuzela dio teritorije kod Prevlake. Razlog je, kako saopštavaju, prilagođavanje međunarodnom protokolu o privremenom režimu uz granicu sa Hrvatskom iz 2002. godine.

Ovom odlukom iz blokova koji su obilježeni za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika izuzet je dio površine u teritorijalnom moru, koji je obuhvaćen navedenim protokolom, a koji se nalazi u području privremene jurisdikcije. Imajući u vidu da je hrvatska strana početkom aprila ove godine u svojoj zvaničnoj mapi prikazala blokove za istraživačke i eksploatacione ugovore u području koje smatramo spornim (površine oko 1.800 kvadratnih kilometara) i koje je označila kao svoj epikontinentalni pojas, te da dvije države nisu razgovarale iako smo mi to zahtjevali, donošenjem ovakve odluke Crna Gora štiti svoje interese u morskom području.

Priča o tome na čijem podmorju leže neistražene količine "crnog zlata“ kod Prevlake, crnogorskom ili hrvatskom, i ko je njihov vlasnik, nacrtala se nekako baš na liniji morskog razgraničenja dviju zemalja, koji je pod sporom.

- Problem granice još nije riješen, pa zbog toga i nismo krenuli u taj posao - kazao je za „Novosti“ Vladan Dubljević, iz Ministarstva ekonomije. - Crna Gora ne želi da potencira dalje probleme oko tog osjetljivog pitanja, kako ne bi ponudili nešto što bi moglo biti predmet međudržavnog spora. Procjenili smo da je u ovom trenutku pametnije ne izlagati se rizicima, već se okrenuti raspisanom tenderu za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa na području južno od Ulcinja ka otvorenom moru.

Prva ozbiljnija istraživanja područja Prevlake počeli su Amerikanci daleke 1970. godine, preko kompanije „Ševron“ koja je cijelu deceniju ispitivala taj dio jadranskog podmorja. Potom su se u taj posao uključili i Englezi i njihova kompanija „Star petrolium“ i ocjenili da na tom prostoru ima „crnog zlata“ i da se isplati ući u taj posao. Nažalost, došlo je do rata i raspada SFRJ, tako da se o ovom istraživanju ponovo počelo pričati tek u posljednje vrijeme.

Poznato je da Hrvati osporavaju granicu na Prevlaci, koja je ustanovljena u vrijeme SFRJ, pa se otvara pitanje da li poslanici crnogorske skupštine mogu da izglasaju da država kontroliše taj posao.

- Ležišta nafte ne prate administrativne ili državne granice. Zbog toga ukoliko se utvrdi postojanje zajedničkih ležišta, treba napraviti dogovor na obostrano zadovoljstvo i korist, ističu crnogorski parlamentarci.

I Zagreb i Podgorica dugo već razmjenjuju poruke o tome da između dviju država nema otvorenih pitanja. Međutim, priča sa terena je drugačija. Neki analitičari u Crnoj Gori smatraju da problem oko Prevlake treba prepustiti međunarodnoj arbitraži. Ima i onih koji vjeruju da bi Crna Gora ulaskom u NATO (gdje je Hrvatska) to pitanje lakše rješila, dok dobar dio opozicije smatra da je poluostrvo već predato susjedima i to tajno od strane aktuelnog režima...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.