Crno tržište cvijeća u cvatu
Banjaluka - Proizvodnja cvijeća u RS predstavlja solidan porodični biznis, a masovnije upuštanje privrednika u ovaj vid poslovanja sprečava nelojalna konkurencija, koja se bavi i proizvodnjom i prodajom cvijeća.
U RS posluje desetak registrovanih proizvođača cvijeća. Predsjednik Udruženja proizvođača i prometnika sadnog materijala RS i vlasnik firme "Lotus" Predrag Ćetojević kaže da je ovo udruženje osnovano u namjeri izjednačavanja proizvođača na tržištu, ali da cilj nije ostvaren.
- Problem je što registrovani proizvođači plaćaju obaveze prema radnicima i poreze državi, dok proizvođači cvijeća na crnom tržištu kupuju potvrde o ispravnosti cvijeća i prodaju ga na tržnicama - kaže Ćetojević.
On ističe da nisu naišli na razumijevanje Inspektorata RS, koji bi trebalo da stane u kraj nelegalnoj proizvodnji i trgovini.
- Država bi trebalo da stane u kraj crnom tržištu. Nismo protiv zdrave konkurencije i sve što želimo jeste da svi proizvođači imaju jednake uslove na tržištu - kaže Ćetojević.
Firma "Lotus" proizvodi uglavnom za potrebe domaćeg tržišta, a prema Ćetojevićevim riječima, za pokretanje proizvodnje cvijeća potrebno je minimalno 10.000 maraka.
- Vrijednost ulaganja zavisi od kapaciteta objekta. Nedavno smo u objekat za proizvodnju uložili 220.000 maraka, a od države za 15 godina poslovanja nismo dobili ni marku podsticaja - naglašava Ćetojević.
Prijedorčanin Goran Vuković kaže da od porodičnog biznisa obezbjeđuje solidan život.
- Uzgojem cvijeća se bavim već deset godina i trenutno proizvodim 40 vrsta vrtnog i balkonskog cvijeća u plasteniku na porodičnom gazdinstvu - kaže Vuković.
Površina plastenika je 1.300 kvadratnih metara, od kojih je 1.000 kvadrata pod cvijećem, a 300 pod povrćem.
- Za ovaj nivo proizvodnje potrebno mi je oko 25.000 maraka, koliko iznose godišnja ulaganja u repromaterijal, zemlju i sjemena - kazao je Vuković.
Poplave
Proizvođačima cvijeća problem predstavlja i izloženost vremenskim prilikama, a prošlogodišnje poplave su mnogima nanijele veliku štetu.
- Opštinska komisija mi je štetu na plasteniku tokom prošlogodišnjih poplava procijenila na 13.000 do 15.000, Ministarstvo na 4.000, a na kraju je ta cifra svedena na 2.400 KM, od kojih do sada nisam dobio ni marku odštete - kaže Goran Vuković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
