Brži rast izvoza, ne posustaje ni uvoz
Banjaluka - Vrijednost trgovine RS sa inostranstvom u prvom polugodištu iznosila je 3,951 milijardu maraka, a spoljnotrgovinski deficit nastavio je da pada usljed veće stope rasta izvoza od uvoza.
Prema statističkim pokazateljima izvoz je u robnoj razmjeni učestvovao sa 1,633 milijarde, a uvoz sa 2,318 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit je iznosio 685,35 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 70,4 odsto.
Izvoz je za šest mjeseci ove godine porastao za čak 21,3 odsto u odnosu na isti period lani, dok je i uvoz rastao po stopi od 12,4. Najviše robe iz RS plasirano je na tržište Italije, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Njemačke. S druge strane, najviše proizvoda na domaće tržište stiglo je iz Srbije, Rusije, Italije, Njemačke i Kine.
Najveći rast izvoza od čak 603,9 odsto ostvaren je u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i klimatizacije, a slijedi oblast vađenja rude i kamena, čiji je izvozni učinak ojačao za 54 procenta. Rast izvoza zabilježen je i u poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi za 16,7 odsto, te u prerađivačkoj industriji za 14,3 odsto.
Direktor Sektora granskih udruženja pri Privrednoj komori RS Pero Ćorić rekao je da Srpska u spoljnotrgovinskoj razmjeni ima pozitivne pokazatelje, ali da su oni nedovoljni, jer i dalje ima veliki deficit.
- RS ima preduzeća koja dobro rade, zapošljavaju nove radnike i koja su izvozno orijentisana i na osnovu toga povećavaju svoje prihode, dok s druge strane imamo i ona sa drugačijim trendom koja sve češće zapadaju u finansijske probleme - kazao je Ćorić.
Komentarišući ogroman rast izvoza u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i klimatizacije, Ćorić je istakao da je taj zamah ostvaren na početku godine.
- Taj sektor će posustati jer posljednjih mjeseci energetski objekti sve češće obustavljaju rad zbog remonta. Mislim da ovaj sektor neće nastaviti da bilježi takve rezultate u drugom dijelu godine - kazao je Ćorić.
Naglašava da fizički obim proizvodnje i robne razmjene još nije na željenom nivou jer je javna potrošnja i dalje visoka.
- Javna potrošnja čak i raste, bez obzira na preporuke Međunarodnog monetarnog fonda da RS mora ići ka njenom smanjenju. Vlada bi trebalo da se okrene rasterećenju privrede, koje bi dovelo do zamaha u ekonomiji. Jedino na taj način ove pokazatelje možemo držati u pozitivnom trendu, a ne da nam se desi da poslije nekoliko mjeseci konstatujemo da su oni u padu - rekao je Ćorić.
Industrijska proizvodnja
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, industrijska proizvodnja za šest mjeseci ove godine porasla je 4,1 odsto u odnosu na isti period 2016. godine.
U oblasti vađenja ruda i kamena ostvaren je rast od 7,6 odsto, dok je prerađivačka industrija ojačala 6,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
