Britanci bi da odu iz EU, a Grci da ostanu

Britanski parlament je ove godine već pokrenuo inicijativu za referendum o tom pitanju, ali je premijer Dejvid Kameron uspio da ga odloži na neodređeno vrijeme.

Da bi Britanija mogla da napusti Uniju, smatra i bivši premijer Toni Bler, prenose portali.

Bler, koji je i bivši lider laburista, smatra da Brisel svake godine igra sve goru ulogu u Evropi i da to protivrječi demokratskim principima i nacionalnim interesima članica EU, uključujući i Veliku Britaniju.

Bler se plaši da zbog pooštravanja fiskalne politike u evrozoni slabije članice evrozone gube suverenitet i strepi da će se takva tendencija proširiti na cijelu EU.

Britance najviše uznemirava to što Brisel pokušava da nametne Londonu svoja pravila u finansijskoj sferi.

Britanske vlasti nastoje da odbrane, prije svega, svoje pozicije vodećeg globalnog finansijskog centra. I pokušaji upada na taj teren za njih su vrlo bolni.

Da bi Unija mogla da ostane bez nekih članova, kako navode mediji u Londonu i Briselu, to je sve vjerovatnije.

U poslovnom svijetu ponovo su krenula nagađanja o tome da se u Briselu punom parom vrše pripreme za izlazak jedne od problematičnih zemalja - Grčke iz evrozone.

Ipak, sami Grci nemaju namjeru da mijenjaju valutu i da umjesto evra ponovo uvode drahmu.

Međutim, sasvim je moguće da mišljenje Atine niko neće tražiti. Ovih dana bivši šef Evropske centralne banke Otmar Išing dao je na znanje da neke zemlje mogu biti nasilno praktično istjerane iz zone jedinstvene evropske valute.

Najnovije vijesti su da će Njemačka blokirati isplatu finansijske pomoći Grčkoj ako Atina ne ispuni obećanja za sprovođenje mjera štednje. Mihael Fuks, druga osoba vladajuće stranke Angele Merkel, upozorava da je Njemačka dostigla "granicu svoje izdržljivosti."

EU, MMF i Evropska centralna banka će do sredine septembra donijeti sud o izvršavanju obaveza grčke vlade. Tek poslije toga Atina će moći da dobije iz Brisela sljedeću tranšu od 25 milijardi evra.

Stroga štednja

Londonska olimpijska zabava uskoro bi mogla da postane daleko sjećanje, jer će se Britanija vratiti u realnost ekonomskih problema i stezanju kaiša.

Kameron je već upozorio da bi stroge mjere štednje koje su prvobitno planirane da traju pet godina mogle da potraju do 2020. Pojedini ekonomisti smatraju da će biti potrebne još radikalnije mjere.

- Olimpijske igre su prilično uspjele da prikriju činjenicu da smo na ivici depresije - izjavio je predavač političkih nauka na Univerzitetu Hal Sajmon Li i dodao da će političari u slučaju da ekonomija doživi slobodan pad učiniti znatno radikalnije stvari u nacionalnom interesu.

Nekoliko ekonomista dijeli mišljenje Lija da će Britanija skliznuti u depresiju, sličnu onoj iz tridesetih godina prošlog vijeka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.