Bilion evra za rast privrede
Frankfurt - Evropska centralna banka (ECB) najavila je juče najveći program otkupa obveznica iz javnog i privatnog sektora u svojoj istoriji kako bi podstakla privredni rast u evrozoni i izborila se sa sve većom opasnošću od deflacije.
Prvi čovjek ECB-a Mario Dragi najavio je da će ta finansijska institucija od marta mjesečno kupovati obveznice vrijedne čak 60 milijardi evra. Odluka o kvantitativnim olakšicama, koja je sedmicama najavljivana kao decenijska, ali se nije znalo koliku će novačnu intervenciju izazvati, biće sprovođena do septembra 2016. godine, što znači da će ukupan otkup vrijedjeti više od bilion evra. Iznos koji će ECB upotrijebiti veći je nego što je najavljivano uoči objavljivanja odluke kada se spekulisalo sa iznosom od oko pola biliona evra.
Kvantitativne olakšice su nestandardne mjere monetarne politike. Centralna banka elektronski izrađuje dodatni novac kojim kupuje finansijska sredstva. Cilj je stimulisati ekonomiju kada standardna monetarna politika postane neefikasna.
Oštra debata o mjerama ECB-a vođena je i na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Vodeći ekonomisti sukobili su se zbog odluke ECB-a koja je prema ocjenama Njemačke mjera bez presedana u borbi protiv deflacije. Bivši guverner njemačke centralne banke Aksel Veber istakao je da je Evropa propustila dobru priliku kako bi uradila neke prijeko potrebne stvari u daleko bezbrižnijem okruženju i "protraćila" trogodišnju šansu kako bi sprovela nužne ekonomske reforme, jer je konstantno kupovala vrijeme za evropske političare koji bi riješili problem, ali oni to nisu učinili.
- Prema mom mišljenju, ECB ne smije ići predaleko, jer sa većim djelovanjem daje podsticaj vladama da rade manje - istakao je Veber, koji je 2011. godine podnio ostavku zbog protivljenja programu otkupa obveznica.
Averzija Njemačke prema novom programu ECB-a pojavila se i u izjavi bivšeg ekonomiste ECB-a Jirgena Štarka, koji je rekao da su deflatorni strahovi u evrozoni preuveličani i iskorišćeni kao izgovor za pokretanje novih kontroverznih mjera.
Bivši član Monetarnog komiteta Centralne banke Engleske Adam Posen izjavio je, međutim, da je prijetnja od deflacije prevelika kako bi bila ignorisana.
- Opasnost predstavljaju ljudi koji se protive programu kvantitativnog labavljenja, koji griješe i pokušavaju da taj program propadne - izjavio je Posen, koji je nekada bio veliki pristalica programa kvantitativnog labavljenja.
Za labavu monetarnu politiku založio se i predsjednik Evrogrupe Jerun Dajselblum navodeći da je ona ključna za stimulisanje privrednog rasta oslabljene evrozone.
- Akcije ECB-a ne oslobađaju pojedinačne vlade od reformisanja njihovih privreda - rekao je Dajselblum naročito aludirajući na privrede Francuske i Italije.
Jedinstvena evropska valuta evro pala je prema dolaru samo nekoliko minuta poslije objavljivanja ove odluke. U iščekivanju odluke ECB-a dodatno su pale cijene nafte na svjetskom tržištu, a očekuje se njeno dodatno pojeftinjenje.
- Efekti slabijeg evra će se preliti na naftu koja će tako postati skuplja za evropske zemlje. Ipak, gledano na duži rok, ako mjere donesu oporavak evrozone, to će definitivno poboljšati tražnju nafte u tom regionu - izjavio je predstavnik singapurske kompanije "Filip fjučers" Danijel Ang.
ECB je prije objavljivanja odluke o otkupu državnih obveznica na prvom zasjedanju u ovoj godini zadržao referentnu kamatnu stopu na 0,05 odsto. (Agencije)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
