Analiza Udruženja ekonomista RS - SWOT: Spas u trouglu investicije, industrija i izvoz

Pokazala je to analiza koju je obavilo Udruženje ekonomista RS - SWOT stavivši pod lupu stanje u domaćoj ekonomiji u 2015. godini i tendencije u svjetskoj privredi od koje umnogome zavisi i kretanje naše privrede.

- Ekonomski imperativi pred RS u 2016. i u nadolazećim godinama su oličeni u tri "i" - investicije, industrija i izvoz. Međunarodne okolnosti podstiču i prisiljavaju na ovakav razvojni scenario. Ekonomski oporavak ključnih tržišta garantuje rast apsorpcione moći i za proizvode iz RS i BiH. Investicije u industrijski sektor, koje bi omogućile njegovu modernizaciju, trebalo bi uz rast produktivnosti da dovedu do rasta izvoza i preokreta u pravcu kontinuiranog, zdravog i održivog rasta - navedeno je u analizi i istaknuto da kamatne stope na istorijski niskom nivou u evrozoni otvaraju mogućnost pribavljanja jeftinijeg kapitala.

Investicije i izvoz umjesto potrošnje i uvoza

Razvijene zemlje podstiču rast kroz primjenu mjera za ekspanziju agregatne tražnje s namjerom da aktiviraju neiskorišćene kapacitete na strani ponude. Za razliku od njih problemi naše privrede ne nalaze se na strani tražnje, već ponude. Autori analize zbog toga ističu da se mora raditi na temeljnoj promjeni razvojnog modela.

- Hronični deficit tekućeg računa vjerno svjedoči u prilog ovakvoj tezi. Rast potrošnje, kako privatne, tako i javne, ostao je zbog velike sklonosti uvozu bez značajnijeg efekta na privredni rast. Zbog toga kao i zemlje regiona moramo raditi na temeljnoj promjeni razvojnog modela. Atipični model zasnovan na potrošnji i uvozu neophodno je zamijeniti modelom čiji će oslonac biti na investicijama i izvozu. Oporavak i restauracija zakržljale ponude nameće potrebu ozbiljnijeg rasta investicija. Naime, osnov za oporavak, koji bi stvorio fundamente održivog i zdravog rasta, nalazi se u trouglu - investicije, konkurentnost, izvoz - istaknuto je u analizi.

Dinamičan rast stranih i domaćih investicija trebalo bi da se reflektuje na rast konkurentnosti, koji bi bio verifikovan skokom izvoza.

- Domaća potrošnja u uslovima enormne nezaposlenosti ne može biti dovoljna za pokretanje rasta koji će apsorbovati veći broj nezaposlenih. Postojeća industrijska proizvodnja počiva na granama čiji su limiti dostignuti i koji dovode do rasta proizvodnje bez rasta zaposlenosti. Ukoliko se želi dinamičan rast, koji će pratiti pojačano zapošljavanje, mora se izvršiti strukturna transformacija. Težište mora biti prenijeto na sektore više dodate vrijednosti kao što je prerađivačka industrija. Takva agenda promjena zahtijeva investicije koje će omogućiti podizanje industrijske konkurentnosti - navedeno je u analizi.

BiH se nalazi veoma nisko na listi zemalja rangiranih po konkurentnosti industrije. U konkurenciji 133 zemlje svrstana je na 83. poziciju, a struktura indeksa industrijske konkurentnosti jasno pokazuje zašto BiH ima slabiju konkurentsku poziciju u odnosu na konkurentske zemlje. BiH ima znatno niži nivo učešća prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP) u poređenju sa zemljama centralne i istočne Evrope. Učešće prerađivačke industrije u BDP-u iznosilo je u 2014. godini 10,2 odsto, a dodata vrijednost po glavi stanovnika u ovom sektoru je niža jedino u Srbiji. Pored toga, udio srednje i visokotehnoloških proizvoda u okviru prerađivačke industrije od 29,2 odsto je znatno niži u odnosu na centralnu i istočnu Evropu čiji je prosjek 44,5 odsto.

Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni RS i BiH dodatno potvrđuju slabosti prerađivačke industrije i oslikavaju njenu slabu konkurentsku poziciju na izvoznim tržištima. Iako je udio izvoza robe u BDP-u djelimično povećan sa 26,1 odsto iz 2008. na oko 33 odsto u 2015. godini, on je i dalje ispod polovine prosjeka u zemljama centralne i istočne Evrope koji nadmašuje 70 odsto.

Strani investitori nas zaobilaze

Pomenuti podaci govore o nasušnoj potrebi investiranja u industrijski sektor kako bi podizanjem njegove konkurentnosti on postao noseći stub ekonomskog rasta. Problem na tom polju sa kojim se suočava RS, ali i cijela BiH, je slabljenje atraktivnosti ovog prostora za strane investitore.

- Bez obzira na izrazito visoku zavisnost od stranog kapitala u poređenju sa drugim zemljama u tranziciji, konkurentnost RS i BiH u privlačenju stranih direktnih investicija je znatno niža u odnosu na te zemlje. Naime, u 2013. je stanje stranih direktnih investicija po glavi stanovnika većine ostalih zemalja u tranziciji bilo dvostruko pa čak i višestruko iznad BiH, a takav trend je nastavljen i u 2014. godini. BiH je po direktnim stranim investicijama računajući prema broju stanovnika samo ispred Albanije i Crne Gore - navedeno je u analizi Udruženja ekonomista RS - SWOT.

Problem neatraktivnosti RS i BiH za strane investitore, kako je istaknuto, dobija na značaju kada se uzme u obzir da su u 2014. i 2015. godini strani investitori označili industriju kao odredište svojih ulaganja. U ranijem periodu glavna odredišta stranog kapitala bili su finansijski sektor i građevinarstvo, a trendovi koji pokazuju da se težište ulaganja premješta ka industriji ukazuju na imperativ njihovog privlačenja u RS i BiH. Podaci pokazuju da su Srbija i Albanija bile najuspješnije u tome, dok BiH zaostaje. Pregled najznačajnijih grinfild stranih investicija u jugoistočnoj Evropi etablira BiH kao zemlju koja i dalje privlači ulaganja u primarni sektor bez značajnijih efekata na zaposlenost.

Problem sa domaćim investicijama

U nedostatku stranih investicija izlaz se djelimično može pronaći u domaćem investicionom aktivizmu. Izvore za investiranje u RS i BiH nije teško naći, jer samo u Srpskoj depoziti u bankarskom sektoru iznose oko 4,7 milijardi KM.

- Distorzija na relaciji profitna stopa-kamatna stopa onemogućava korišćenje tog potencijala. Ekonomija RS se nalazi u svojevrsnim Tantalovim mukama, kapital je dostupan, ali ga zbog cijene nije moguće profitabilno upotrijebiti. Pad kamatne stope na međunarodnim tržištima nije iskorišćena zbog relativne podvojenosti domaćeg od inostranog tržišta kapitala. Tako se industrijski sektor nalazi omeđen barijerama niske akumulativne sposobnosti sa jedne i nemogućnosti korišćenja dostupnih sredstava sa druge strane - navedeno je u analizi.

Drugi problem sa domaćim investicijama je njihova nepovoljna struktura. Činjenica da čak dvije trećine ostvarenih investicija ide u pasivne fondove, dok u mašine i opremu odlazi manje od trećine upućuje na zaključak da se RS kreće u zoni dinamički neefikasnih investicija. Zbog toga čak i procentualno značajno izdvajanje za investicionu potrošnju ostaje bez transmisije na privredni rast.

Indeks industrijske konkurentnosti

1.       Njemačka    0,5539

18.     Češka         0,2215

23.     Poljska      0,1806

25.     Slovačka   0,1707

27.     Mađarska   0,1578

33.     Slovenija  0,1164

34.     Rumunija    0,1124

41.     Litvanija   0,0859

46.     Estonija     0,0752

57.     Hrvatska    0,0552

59.     Bugarska    0,0460

74.     Srbija        0,0304

81.     Makedonija         0,0245

83.     BiH   0,0236

99.     Albanija    0,0122

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.