Ameriku još koči tržište nekretnina

To je na istom nivou kao u februaru 2009. godine, prenosi francuski list "Nuvel observater".

U SAD je prošle godine otvoreno 1,6 miliona radnih mjesta što je najviše od 2006. godine dok je u protekla 22 mjeseca ta brojka bila 3,2 miliona.

To, međutim, nije neki zadivljujući rezultat jer je 13,1 miliona ljudi još bez posla, a 22 miliona ljudi ili ne radi puno radno vrijeme ili odbija da ga traži.

Ali u izbornoj godini to je adut Baraka Obame koga može da iskoristi kako bi ubijedio svoje sunarodnike da je zemlja na dobrom putu i da Republikanci nisu u pravu kada ga optužuju da je podbacio u svakom pogledu na ekonomskom planu, piše list, prenose agencije.

Kada Evropa, čini se, ulazi u recesiju i kada su teorije "isključenja povezanosti" između ekonomskih zona više puta bile demantovne, predsedavajući Federalnih rezervi SAD Ben Bernanke podsjetio je u bijeloj knjizi upućenoj 4. januara predsjedniku komisije u Senatu koja se bavi nekretninama i urbanizmom da izlazak SAD iz krize izbile u avgustu 2007. ostaje uslovljen smirivanjem stanja na tržištu nekretnina.
U dokumentu se dalje navodi da "stalni problemi na tržištu nekretnina SAD i dalje sprečavaju oporavak privrede".

Cijene nekretnina su u prosjeku pale do 33 odsto od 2006. kada su one dostigle svoju maksimalnu vrijednost zbog čega su vlasnici domaćinstava pretrpjeli gubitak od 7.000 milijardi dolara.
U SAD 12 miliona ljudi otplaćuje stambeni kredit koji je trenutno veći od vrijednosti nekretnine za koju su zaduženi, podaci su instituta "Kor Lodžik" i "LPS Aplajd Analitiks".
Vrijednost ovih nepokretnosti sa negativnom dobiti popeo se na 700 milijardi dolara. Vlasnici nekretnine čija je trenutna vrijednost manja od iznosa njihovog stambenog kredita pokušavaju da refinansiraju svoj dug jer je kamatna stopa pala na nezapamćeno nizak nivo.

Oni žele da razgovaraju sa bankama kako bi im se izravnao iznos stambenog kredita sa aktuelnom vrijednošću nekretnine, ali u tome ne uspijevaju.

- Da bi se snizila kamatna stopa procedura je komplikovana jer je potreban pojedinačni pristanak svih strana koje su učestvovale u isplati kredita, tako da su i kreditori i dužnici u nezavisnoj situaciji, prokomentarisao je ugledni pariski dnevni list.

Zato banke odbijaju da pregovaraju sa takvom vrstom klijenata. Za sada sve inicijative su propale. Jedino ostaje da dužnici prestanu da isplaćuju kredit kako bi se kreditori udostojili da sa njima razgovaraju.

Čak i oni koji imaju sredstva da oplate kredit odbijaju da ga plaćaju jer je to potpuno besmisleno pošto im se više isplati da im se oduzme vlasništvo nad nekretninom koju banka prodaje po hitnom postupku kako bi im se vratio dug. Oni potom mogu za duplo manje novca da kupe istu nekretninu na ime drugog vlasnika.

Limit

Američki predsjednik Barak Obama zatražio je od Kongresa da limit zaduženja države podigne za dodatnih 1.200 milijardi dolara.

To je treći put da Obama traži povećanje kreditnog limita, a po zakonu američki predsjednik nema više prava da traži to od Kongresa. Kongres sada ima 15 dana da odgovori na zahtjev predsjednika.

Većina republikanaca u Kongresu kritikuje Obamu zbog javne potrošnje i najavljuju da neće podržati predsjednikov zahtjev. Obama je najavio da će u svakom slučaju staviti veto na protivljenje, na šta ima pravo, kako bi se izbjegla nesolventnost savezne vlasti SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.