Aleksandar Džombić: RS će imati najveći privredni rast u regionu

Međunarodni monetarni fond konstatovao je da RS ima dobru poziciju. To nam daje za pravo da zaključimo ne samo da ćemo imati pozitivne stope privrednog rasta, već da ćemo imati bolje stope rasta i od FBiH i od zemalja iz regiona - istakao je Džombić.

Naglasio je da je RS dobila priznanje predstavnika MMF-a za sva dostignuća i procese koji su urađeni u prethodnom periodu. - Sredstva od privatizacije "Telekoma Srpske" upotrijebili smo za razvoj RS, kroz Razvojni program dio sredstava je obezbijeđen za infrastrukturne projekte, čime ćemo u narednom periodu održati privrednu aktivnost. S druge strane, preko Investiciono-razvojne banke obezbijedili smo kapital kako bi bankarski sektor RS održao kreditnu aktivnost prema privredi, isključivo za proizvodnju usluga i za podršku izvozu. To smo uradili u eliminaciji indirektnih posljedica svjetske krize - naglasio je Džombić.

* GLAS: Da li je oduka Vlade RS da donese restriktivni budžet za narednu godinu odgovor na ekonomsku krizu u Evropi?

DžOMBIĆ: To je nastavak veoma jasne politike i odnosa prema javnoj potrošnji. Vlada RS je usvajanjem ovog okvira budžeta nastavila da drži javnu potrošnju ispod 40 odsto bruto društvenog proizvoda. Procijenili smo mogućnost rasta bruto društvenog proizvoda i na bazi toga sačinili budžetski okvir koji je nešto restriktivniji u odnosu na prethodne godine, ali je realan. Ukupan budžetski okvir je 1,67 milijardi maraka.

* GLAS: Da li je Vlada RS sebi napravila problem povećavanjem davanja početkom godine i da li je to jedan od uzroka donošenja restriktivnog budžeta?

DžOMBIĆ: Ne. Mi smo, što se tiče policije i ostalih budžetskih korisnika, definisali krajem 2007. godine Zakon o platama u javnoj upravi. Tada smo već imali povećanje budžeta od 106 miliona maraka, da bismo u 2008. godini imali rebalans i povećanje okvira od 75 miliona maraka, s tim da smo radili uštede po drugim pozicijama. Ukupna rashodovna strana iznosila je 134 miliona maraka, od čega se na lična primanja odnosilo 93 miliona maraka. U budžetu za narednu godinu, od ukupnog povećanja od 95 miliona maraka, 24 miliona maraka odnosi se na plate. Procijenili smo da u sljedećoj godini nemamo mogućnost povećanja plata, ali imamo obavezu da prosvjetnim radnicima popravimo status i Vlada RS će obezbijediti sredstva uštedama u 2009. godini.

* GLAS: Kome će u narednoj godini biti smanjena plata i za koliko?

DžOMBIĆ: Plata će biti smanjena predsjedniku Vlade RS, potpredsjednicima, ministrima, savjetnicima premijera i ministara, generalnog sekretara Vlade, šefa kabineta predsjednika Vlade, pomoćnicima ministara, sekretarima ministarstava, direktorima uprava, njihovim zamjenicima i pomoćnicima, načelnicima odjeljenja i drugim rukovodnim radnicima. U razgovoru sa predstavnicima sindikata utvrđeno je da se smanjenje odnosi na one koji imaju platu veću od 2.000 maraka i plata će im biti niža za deset odsto. Odluka će se početi primjenjivati na novembarsku platu.

* GLAS: Jeste li zadovoljni radom Fiskalnog savjeta BiH, saradnjom članova i ima li mjesta tvrdnjama da državni budžet ima prednost u raspodjeli novca sa zajedničkog računa?

DžOMBIĆ: Fiskalni savjet je dobro mjesto gdje treba da se radi koordinacija između svih nivoa vlasti. Zato treba da utvrdimo fiskalne politike i ciljeve za naredni period po usvojenom dogovoru u Fiskalnom savjetu i da se prema tome i ponašamo. Što se tiče izjava da je državni budžet prioritet, moramo imati potpuno otvoreno razumijevanje za fiskalnu politiku i fiskalne pravce unutar BiH. Bitno je da svi upravljaju javnom potrošnjom na najbolji mogući način i da se nigdje ne stvara dodatna javna potrošnja, jer se onda pravi problem u drugom dijelu, odnosno na drugim nivoima vlasti.

* GLAS: Pokretanje privrede jedan je od osnovnih načina da se pokrene životni standard građana RS. Šta vlada radi po tom pitanju?

DžOMBIĆ: U ovom trenutku nam je bitno to da održimo privredne aktivnosti i da zadržimo stopu privrednog rasta. Već imamo određene aktivnosti kroz Investiciono-razvojnu banku i kroz sklopljeni ugovor sa "Štrabagom". Bitno nam je da iskoristimo hidroenergetski potencijal, a veoma nam je važna i poljoprivreda. Praktično smo usmjerili svoju želju za finalnim proizvodima u poljoprivredi i prehrani, kao i kod drugih aktivnosti, i na taj način ćemo zadržati privrednu aktivnost i možemo da utičemo i na spoljnotrgovinski deficit, koji predstavlja praktično najveći problem i RS i BiH.

* GLAS: Koliko je u budžetu novca izdvojeno za izmirenje unutrašnjih, a koliko za izmirenje spoljnjeg duga?

DžOMBIĆ: Za otplatu unutrašnjeg duga predviđeno je 66 miliona maraka, a za spoljni dug 121 milion. To je u odnosu na rebalans budžeta za 2008. godinu znatno više, jer je u ovoj godini za otplatu unutrašnjeg duga bilo predviđeno 37 miliona, a za spoljni dug 94,5 miliona maraka. To je značajno povećanje. Za unutrašnji dug trebaćemo izdvojiti novac po raznim presudama i obavezama iz ranijeg perioda. Do povećanja unutrašnjeg duga došlo je zbog dvije rate za staru deviznu štednju, dok je u ovoj godini isplaćena samo jedna rata. Spoljni dug povećan je jer nam dospijevaju određene glavnice kojima je istekao grejs period, pa u sljedećoj godini dospijevaju glavnice po osnovu ovih kredita. Pored toga, do kraja ove godine izdaćemo još dvije obveznice po osnovu unutrašnjeg duga.

Krajem prošle godine izdali smo prve obveznice za dobavljače u vrijednosti tada usklađenih obaveza od približno milion i 800 hiljada maraka. Izdali smo i 209,7 miliona KM za staru deviznu štednju, a 40 miliona KM po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete. Sada su pripremljene dodatne dvije emisije, i to nekih 500 hiljada maraka prema dobavljačima, i oko 27 miliona po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete.

Kredit

* GLAS: Da li biste Vi kao ministar finansija građanima preporučili da se kreditno zaduže?

DžOMBIĆ: Sve zavisi od njihovih potreba. Jasno je da su u ovom trenutku kamatne stope znatno više u odnosu na prethodni period i svako treba dobro da pogleda ugovor kada ga potpisuje, da vidi na kakvu kamatnu stopu pristaje. Mnoge kamatne stope koje su potpisane u prethodnom periodu bile su promjenljive i vezane za euribor i sada dolazi do povećanja tih kamatnih stopa. Bitno je izračunati na bazi svojih primanja da li je realno otplaćivati glavnicu i kamatnu stopu i na osnovu toga donijeti odluku.

Devizna štednja

* GLAS: Mogu li vlasnici stare devizne štednje očekivati stabilnu isplatu?

DžOMBIĆ: Naravno, i to ne samo sljedeću nego i svaku drugu. Mi smo svoj budžet koncipirali tako da nesmetano isplaćujemo obaveze po osnovu unutrašnjeg, ali i spoljnjeg duga. Bez ikakvih problema biće isplaćene obje rate u sljedećoj godini, a vjerovatno ćemo imati još jednu verifikaciju starih deviznih štediša za sve one koji nisu stigli da se verifikuju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.