Nismo likovi iz serija ali rješavamo zločine

Nebojša Tomašević
Nismo likovi iz serija ali rješavamo zločine

"Nema savršenog zločina" nije samo fraza kojom vole da se koriste autori udžbenika za buduće kriminalističare, želeći da im usmjere pažnju na to da svaki zločin ima ime i prezime i da mora i može biti otkriven.

Ovim geslom vode se i u Kriminalističko-tehničkom centru MUP-a Republike Srpske. Upravo zahvaljujući stručnjacima ovog centra brojni kriminalci su dovedeni pred lice pravde i osuđeni za svoja nedjela.

Koje tajne skriva ova ekipa srpskog CSI tima i nalikuje li njihov posao na onaj koji gledamo u američkim kriminalističkim serijama, otkrili su za "Glas Srpske" stručnjaci iz ovog centra.

Iako ne vole da se njihov posao poredi sa serijama, forenzičari priznaju da možda njihov rad ima malo sličnosti sa poslovima glavnih junaka serije CSI i ekipa za uviđaj.

U Forenzičkom centru MUP-a RS ipak naglašavaju da je u stvarnosti sve drugačije, teže i da svako mjesto zločina traži poseban pristup.

Načelnik KTC MUP-a RS Mirjana Dragoljić kaže da sve počinje izuzimanjem tragova i da baš na tom mjestu počinje i forenzika.

- Ako je trag kvalitetno izuzet i na propisan način, onda nam on može dati određene informacije. Nije sve jednostavno kao u televizijskim serijama. Za otkrivanje zločina iz tragova treba dosta vremena i strpljenja, kao i velika ekipa ljudi koja sarađuje - rekla je Dragoljićeva.

Istakla je da se u KTC MUP-a RS mogu obavljati gotovo sve vrste vještačenja, i to na svjetskom nivou, baš kao i u američkim serijama.

Prema njenim riječima, mogu da se vještače sve vrste mehaničkih tragova, kao i tragova raznog oružja, biološki i hemijski tragovi, među kojima su ispitivanje uzoraka krvi, alkoholisanosti osoba, tragova biološkog i životinjskog porijekla, droga, dlaka. Zatim je tu vještačenje dokumenata, potpisa i novčanica, do vještačenja otisaka prstiju.

Vještaci "srpske CSI ekipe" tvrde da ne postoji savršen zločin, samo loše urađena istraga, i da se iz svakog dobrog traga može izvući informacija koja će ukazati na zločinca, potvrditi ili demantovati sumnje policije. Upravo zbog toga vještačenje tragova je neodvojiv i najbitniji segment istrage.

Načelnik Odjeljenja za kriminalističko-tehnička ispitivanja Radenko Novković kaže da je posao vještaka težak i zahtijeva mnogo truda i rada.

- Nije tako jednostavno kao što nam to pokazuju razne serije koje su ovu oblast popularizovale. Forenzičari su u njima prikazani kao svemoćni. Otisak prsta uzima se minijaturnim džepnim skenerom i rezultat se dobija za par sekundi. U serijama jure kriminalce, dovode ih na saslušanja i razumiju se u mnoge druge stvari. U praksi je sve drugačije. Treba mnogo stvari da se poklopi, i dosta ljudi razne struke kako bi se od traga dobila informacija koja će nekog poslati u zatvor - kazao je Novković.

Napomenuo je da tragovi često nisu potpuni, da je potrebna dodatna istraga, ali i istakao da svaki dobro analizirani trag ukazuje na nešto što treba ispitati. Tako se vještačenje na kraju, kaže Novković, svodi na sklapanje slagalice od raznih tragova kako bi se dobila informacija koja će pomoći u rješavanju misterije nekog zločina.

U laboratoriji za mehanoskopiju kažu da nema mehaničkog traga koji ne mogu vještačiti i koji im ne može odati svoju tajnu. Čaure od metaka, zrna, dijelovi brava, automobila, izrešetane ploče od metaka mogu da se vide u ovoj laboratoriji uredno složeni pored specijalnih mikroskopa i uređaja za vještačenje. Ovi dijelovi nekada su krili mnoge tajne, koje su s uspjehom forenzičari otkrili.

Objašnjavajući vještačenje, stručnjak Žarko kaže da je nekada potrebno i više sedmica, a nekad samo dva sata da se pronađu tragovi zločina.

- Kada dobijemo, recimo, neko zrno i pištolj za koji se sumnja da je iz njega počinjen zločin, prvo gledamo opšte karakteristike koje govore da li nađeno zrno pripada baš toj vrsti pištolja. Ako se to podudara, onda se iz tog pištolja puca i upoređuju se tragovi koji ostaju na ispaljenom zrnu sa onim ranije nađenim. Tada imamo sve da utvrdimo, da li je baš iz tog oružja počinjen zločin ili ne. Ako se svi tragovi sa zrna sa mjesta događaja poklope sa tragovima na zrnu ispaljenom iz pronađenog oružja, onda je slučaj riješen - rekao je Žarko i dodao da se takvi dokazi vještače na mikroskopu sa kamerom, povezanim softverski sa računarom.

 

Antena otkrila nesavjesnog vozača

 

Vještak Žarko se prisjetio slučaja kada su samo na osnovu dijela antene otkrili vozilo i vozača koji je usmrtio ženu, pa pobjegao.

- Na osnovu ispitivanja te antene utvrdili smo da je riječ o vozilu "opel kadet". Policija je zatim suzila istragu, pronašla takvo vozilo bez antene i poređenjem ostatka slomljene antene sa oštećenjem na vozilu utvrđeno je da je to vozilo učestvovalo u nesreći - ispričao je Žarko.

Drugi slučaj u kojem je vještačenjem mehaničkih tragova počinilac krivičnog djela priveden pravdi otkriven je zahvaljujući ispitivanju običnog retrovizora.

- Neko je zgazio stariju ženu i pobjegao. Na mjestu nesreće ostao je retrovizor. Njegovim ispitivanjem utvrdili smo da je u pitanju desni retrovizor kombi vozila. Pošto nismo imali drugih podataka, raspitali smo se po prodavnicama autodijelova i na autootpadima da li je neko tražio desni retrovizor za kombi. To je bio pogodak. Pronašli smo tu osobu i utvrdili da slomljeni retrovizor pripada njegovom vozilu - kazao je Žarko.

On je dodao da sve ostavlja trag koji, kada se pravilno izuzme i obradi, daje informaciju koja je često ključna za rješavanje misterije zločina.

Napomenuo je da se u laboratoriji za mehanoskopiju sve većinom radi komparativnom analizom, poredeći tragove zločina sa poznatim tragovima koje ostavljaju razna mehanička sredstva i oružja u praksi.

U ovoj laboratoriji uspješno je riješen i slučaj lažnog prijavljivanja napada vatrenim oružje.

- Jedna žena je prijavila da je neko pucao na nju dok je bila u vozilu i da je hitac razbio zadnju šajbu. Ispitali smo automobil i utvrdili da se sila udara hica i ugao u šajbu ne podudaraju sa opisom slučaja koji je dala ta žena. Daljom istragom utvrđeno je da je ona slagala - rekao je Žarko.

 

Tragovi zločina ne zastarijevaju

 

Zahvaljujući vrijednom radu vještaka KTC nekada se riješe i slučajevi stari po nekoliko godina. Da tragovi zločina ne mogu da zastare, govori i činjenica da su zahvaljujući ispitivanju otiska prsta vještaci riješili slučaj provale od prije šest godina.

Stručnjaci laboratorije za papiloskopska vještačenja - otiske prsta ispitivanjem slučaja krivolova došli su do izvršioca provale.

- Traženo je da se vještače otisci s nekih tragova i oružja. Ustanovilo smo da se poklapaju sa osumnjičenim u tom slučaju, ali i utvrdili da se ti otisci poklapaju sa onim iz ranijeg zločina. Poređenjem otisaka u bazi podataka poklopilo se da je baš taj čovjek prije nekoliko godina ostavio svoje otiske na mjestu provale, a taj slučaj se vodio kao neriješen - rekli su u laboratoriju za papiloskopiju.

Upravo kroz ovu bazu i u saradnji sa Interpolom otkriven je državljanin Albanije koji je na području BiH i u Evropi počinio neko krivično djelo iako je pokušao da zamaskira svoj otisak.

- Dobijeni su otisci s nepravilnim linijama i karakteristikama, ali su se nazirali drugi tragovi koji su se poklapali sa otiscima tog Albanca kojeg je tražio Interpol. Daljim poređenjima i ispitivanjem utvrđeno je ko je u pitanju, te da je ta osoba na prst koji je ostavio otisak stavio drugi komad kože kako bi prikrio svoje tragove - ispričali su vještaci za otiske.

 

Slike iz raznesenog telefona otkrile zločin

 

Koliko su kriminalci nekada neoprezni govori i rasvjetljavanje slučaja aktiviranja eksplozivne naprave ispod vozila jedne policijske agencije u BiH. Stručnjaci Odjeljenja za protivdiverzionu zaštitu i pirotehniku s mjesta nesreće dobili su dijelove eksplozivne naprave. U saradnji sa vještacima za hemijsku analizu utvrđeno je o kojoj vrsti eksploziva je riječ. Zatim su stručnjaci za elektroniku izdvojili dijelove telefona kojim je aktivirana naprava i tako dobili dio informacija o ovom događaju.

- Saznali smo koji eksploziv je korišćen i kako je aktiviran. Istragom električnih dijelova mobilnog telefona nismo ni slutili da ćemo tako lako slučaj riješiti. Srećom, ostao je čitav dio memorije telefona iz koje smo izvukli slike osobe koja je ga ranije koristila. To je bilo sasvim dovoljno za policiju da riješi slučaj - rekli su u Odjeljenju za protivdiverzionu zaštitu i pirotehniku.

 

Rukopis govori o nama

 

Rukovodilac laboratorije za ispitivanje dokumenata, vještak grafolog Ljubomir Gogić, kaže da rukopis govori sve o nama.

Ispitivanjem rukopisa može da se zaključi da li je neko višeg ili nižeg nivoa obrazovanja, da li je pijan ili bijesan.

- Kada je čovjek obrazovan, obično ostavlja takozvani ispisani rukopis koji je pravilan, a kada je pijan, pisanje mu ide u cik-cak, kao što pijan čovjek hoda. Brojni su drugi tragovi koji govore o piscu nekih redova ili potpisa - rekao je Gogić i dodao da se ispitivanja rade metodom poređenja.

Prema njegovim riječima, porede se sporni rukopisi ili potpisi sa dokumenata koji se vještače i za koje se ne zna ko ih je napisao, te nesporni, odnosno potpisi koje napiše osoba za koju se sumnja da je pisala ta dokumenta.

U Kriminalističko-tehničkom centru MUP-a RS su istakli da je za cjelokupnu istragu i vještačenje najbitniji timski rad svih učesnika.

 

Afera žiranti

U laboratoriji za ispitivanje dokumenata nedavno je poređenjem raznih rukopisa sa dokumenata od više prevarenih žiranata otkriven lanac prevara u jednoj firmi.

- Tražilo se da se ispita neki kredit. Čovjek se žalio da nije potpisao ništa kao žirant. Ispitivanjem je utvrđeno da on zaista nije potpisnik, ali došlo se do podataka da je potpis načinila osoba koja je ispunila podatke koje ispunjava poslodavac. Tako se otkrilo da je vlasnik njegove firme prevario njega, ali i još nekoliko radnika koji su kasnije priznali da su čak bili primoravani da za firmu dižu kredite, a da para nisu ni vidjeli - ispričao je vještak Ljubomir Gogić.

Zločinca otkrivaju otisci prsta

Stručnjaci laboratorije za papiloskopska vještačenja - otiske prsta naglasili su da je vještačenje otiska najsigurniji metod koji dovodi do rješavanja nekog krivičnog djela.

- Ako se na određenom predmetu s mjesta zločina nađe nečiji otisak, ne može reći da nije bio tamo - rekli su u laboratoriji za papiloskopiju.

Napomenuli su da laboratorija posjeduje AFIS bazu sa otiscima svih registrovanih kriminalaca, osoba koje su činile krivična djela i da se ta baza uvijek nadopunjuje. Zahvaljujući toj bazi često ne treba mnogo vremena da se neki nepoznati otisak poveže sa nekim poznatim kriminalcem, ili da se utvrdi da onaj ko je ostavio trag do sada nije privođen, osuđivan.

 

+++

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana