Da li sukob u Sudanu postaje geopolitički veći od onog u Ukrajini i Gazi

Sukob koji još od aprila prošle godine traje u Sudanu između dvije suprotstavljene strane, nacionalne vojske i odmetnutih snaga, raselio je do sada skoro 13 miliona ljudi, četvrtinu prijeratnog stanovništva, što je Sudan pretvorilo u neslavnog svjetskog rekordera.

Oko dva miliona ljudi je napustilo zemlju, a oni koji su i dalje ostali već mjesecima se suočavaju sa velikom nestašicom hrane i humanitarnom krizom. Procjenjuje se da broj ugroženih ide čak do 26 miliona, od čega je čak pet miliona djece. Niko ne zna ni tačan broj smrtnih slučajeva, ali konzervativna procjena zasnovana na dostupnim podacima sugeriše da je više od 150.000 ljudi, civila već umrlo od nasilja i gladi, a neke zapadne nevladine organizacije procjenjuju da bi 2,5 miliona Sudanaca moglo da umre od gladi do kraja godine, jer je čitava država pretvorena u jedno nepregledno polje ruševina.

RASKRSNICA

Sudan je, inače, treća po veličini država u Africi i nalazi se u sjeveroistočnom dijelu ovog kontinenta, južno od Egipta, na obali Crvenog mora. Zemlja se nalazi na raskrsnici supsaharske Afrike i Bliskog istoka i ovo je vjerovatno jedna od kulturno i etnički najraznovrsnijih zemalja na svijetu, u kojoj je do prije nekoliko godina živjelo više od 50 miliona ljudi.

Ova afrička država pozicionirana je i na raskrsnici nekoliko regiona zahvaćenih sukobima, između arapskog svijeta i podsaharske Afrike. To je dio regiona Sahel, koji je doživio niz vojnih udara u kojima su džihadističke grupe otele ogromne dijelove zemlje.

Sudan ima i dugu obalu na Crvenom moru koja služi kao brodski kanal za veliki dio globalnog transporta robe, što je od velikog strateškog značaja. Pored toga, Nil protiče kroz ovu državu. Desetine miliona ljudi zavise od njegove vode.

Radi se o zemlji koja leži i na značajnim zlatnim žilama. Prije početka sukoba izvoz zlata kretao se oko vrijednosti od dvije milijarde dolara, što je predstavljalo skoro polovinu ukupnog izvoza Sudana, što je ovu zemlju pozicioniralo na 16. mjesto liste najvećih svjetskih proizvođača zlata i na četvrto na afričkom kontinentu.

Međutim, procjenjuje se da je prava vrijednost zlata koje napušta zemlju dva do tri puta veća od zvaničnih podataka. Prema nekim procjenama od 50 do 80 odsto bude prokrijumčareno,  uglavnom u Ujedinjene Arapske Emirate, koji  su ključna država za preradu zlata u tom regionu.

EKSTREMNO NASILjE

Sve je naglavačke preokrenuo rat koji je počeo aprila 2023. godine. On je život običnih ljudi pretvorio u pravu noćnu moru. Sukobile su se dvije strane. Na jednoj su sudanske oružane snage (SAF) pod vođstvom generala Abdela Fataha al-Burhana, na drugoj pobunjenici Rapid snaga za podršku (RSF) iza kojih stoji drugi general - Mohamed Hamdan Dagal, poznatiji kao Hemedti. Ova dva vojna lidera su nekada bili saveznici u sudanskoj vojnoj vladi koja je 2021. pokrenula državni udar kako bi srušila predsjednika Omara al-Bašira 2019. Međutim, prelazak na civilnu vlast nije uspio. Dvije moćne vojske u zemlji nisu željele da se odreknu svojih privilegija. Na kraju su se okrenuli jedan protiv drugog.

Njih dvojica se od tada bore za kontrolu nad cijelom zemljom. RSF, odnosno pobunjenici, danas kontrolišu skoro cijeli zapadni Sudan i centralne dijelove, uključujući Kartum, a SAF sjever i istok zemlje i pojedine centralne dijelove. Ekstremno nasilje već je uništilo glavni grad Kartum, ali i mnoge druge gradove i sela. Ekonomija se u potpunosti raspala, ali je i većina škola zatvorena. Zemlja je preplavljena izbjegličkim kampovima u kojima se traži kora hljeba više.

NIKOG NIJE BRIGA

I dok rubrike u crnoj statistici postaju sve popunjenije, ostatak svijeta, pogotovo onog zapadnog, kroz zatamnjene sunčane naočare gleda na tragediju s kojom se suočavaju milioni Sudanaca, jer ova zemlja nije u njihovom geopolitičkom fokusu, koji je stavljen na rat u pojasu Gaze i Ukrajini.

Kao i mnogo puta do sada potcijenjeni su humanitarni i geopolitički rizici koje ovi navodno drugorazredni sukobi mogu stvoriti, što je podiglo "cijenu" ovog rata. Jednostavno, vlada jedna geopolitička doktrina koja je bila primjenjivana i u nekim ranijim afričkim slučajevima. Ako neko od njih i zaplače, uglavnom su to krokodilske suze.

Kada unutrašnji ili lokalni sukobi nisu prijetili da sruše cijeli globalni poredak ili da uvuku druge velike sile, nije bilo imperativa da se ovakvi i slični sukobi zaustave i riješe. Uglavnom se čekalo da se sukobljene strane umore ili da ostanu bez novca i oružja pa dođu za pregovarački sto. Takav slučaj mogli smo vidjeti na primjeru Demokratske Republike Kongo, afričke države u kojoj je humanitarna kriza odnijela više od pet miliona života.

Sada se, nažalost, nešto slično dešava i u slučaju Sudana, koji oni trezveniji nazivaju mašinom haosa, što ne izgleda kao pretjerivanje. Ukazuju  i upozoravaju da ova država ima i sedam ranjivih komšija i 800 kilometara obale duž Crvenog mora, vitalnog plovnog puta za globalnu trgovinu koji se lako poremeti, što su pokazali i napadi Huta na komercijalne brodove. Smatraju da bi, ukoliko nešto ubrzo ne bude preduzeto, moglo doći do destabilizacije i u Somaliji, Etiopiji, Sahelu i drugim zemljama na Rogu Afrike i istočnim dijelovima ovog kontinenta.

Zemlje istočne Afrike predstavljaju skoro četvrtinu kopnene mase kontinenta i dom su 280 miliona ljudi. Dešavanja u Sudanu prijete da stvore novi klaster propalih država sa hroničnom nesigurnošću, što bi onda moglo otvoriti i druge sukobe širom kontinenta.

Sudan, jednostavno, progresivno prepliće svoj rat sa desetak drugih sukoba i stresnih tačaka širom Afrike u veoma nestabilnom, toksičnom i zapaljivom regionu.

CRNA BUDUĆNOST

Kako ukazuju pojedini analitičari, Sudan je i veliko geopolitičko igralište. Mnoge zemlje ostvaruju svoje interese u ovom regionu, uglavnom ne na način koji promoviše mir. Smatraju da bi pobunjenici bili zaustavljeni da nije podrške koju im pruža UAE iako iz Abu Dabija to negiraju. UAE su igrali veoma uticajnu ulogu u Sudanu posljednjih godina, između ostalog obećavajući pomoć od nekoliko milijardi dolara prelaznoj vladi kojom je dominirala vojska nakon pada Al-Bašira.

Bogata zalivska država posljednjih godina kontinuirano širi svoj uticaj u Africi, sa područjem Crvenog mora kao glavnim fokusom. Krajem 2022. Emirati su potpisali ugovor sa Sudanom vrijedan šest milijardi dolara za izgradnju nove luke. UAE navodno žele da prošire svoj regionalni uticaj izgradnjom mreže odnosa širom afričkog kontinenta. Ova naftom bogata zemlja obučavala je i vojske osam afričkih zemalja, uključujući Etiopiju, ali je i uspostavila svoje vojne baze u Čadu, Eritreji, Egiptu, Libiji i oblasti pod kontrolom vlade u Somaliji.

Ovi potezi su osmišljeni da se suprotstave radikalnom islamu. Obilje prirodnih resursa Sudana i njegovo bogato poljoprivredno zemljište takođe su privlačni za ovu zalivsku zemlju koja mora da uvozi većinu svoje hrane i minerala koji nisu naftni. Stoga su UAE zauzeti izgradnjom lučkih objekata duž sudanske obale Crvenog mora kako bi poboljšali svoje logističke linije snabdijevanja i otkupili poljoprivredno zemljište.

U igri je, navodno, i Egipat koji je stao na stranu SAF-a, šaljući im turske bespilotne letjelice. Jedno vrijeme u igri je bila i Rusija koja je dugo priželjkivala pomorsku bazu na Crvenom moru u Port Sudanu. Ni Iran nije ostao van ove priče, shvatajući geopolitički položaj Sudana.

Stručnjaci upozoravaju da bi Sudan na kraju mogao doživjeti sudbinu Libije ili Somalije ako se rat završi u ćorsokaku, sa rivalskim vladama zaduženim za različite dijelove zemlje. Nažalost, čak i ako bi jedna od dvije strane vojno pobijedila, malo je vjerovatno da bi Sudan postigao mir. Zemlja je ogromna, etnički fragmentirana i preplavljena oružjem.

DRUGA DIMENZIJA

Pored sujete i arogancije dvojice generala, u ovom ratu postoje i značajne etničke dimenzije koje se nikako ne mogu zanemariti. Glavni komandanti RSF-a i većina boraca potiču iz arapskih plemena.

Oni smatraju da se istorijske afričke plemenske grupe Darfura moraju očistiti iz regiona i da su svi ostali sudanski Arapi inferiorni. Pripadnici SAF-a su uglavnom Arapi iz doline Nila koji predstavljaju najelitnije i privilegovane etničke grupe u Sudanu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.