Rad Interresorne radne grupe pred poslanicima: Potpisali kapitulaciju

Problemi su dominirali od početka. Prva predložena verzija principa za njeno formiranje nije dobila podršku, jer među poslanicima na nivou BiH nije bilo konsenzusa o tome da u tom tijelu budu po tri predstavnika SNSD-a, HDZ-a i SDA te tri iz Savjeta ministara, bez članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH, što je bila praksa u ranijim sazivima. Nakon toga je, ipak, promijenjen stav i odlučeno da mjesto u Interresornoj radnoj grupi dobiju predstavnici svih klubova u Predstavničkom domu, zatim po jedan delegat iz svakog od tri kluba u Domu naroda te tri člana iz Savjeta ministara BiH, ali ne i iz CIK-a, osim po potrebi.

Konstitutivna sjednica održana je 11. maja 2021, nakon čega je izabrano i rukovodstvo. Za predsjedavajuću radne grupe je izglasana Alma Čolo (SDA), a za zamjenike Sredoje Nović (SNSD) i Bariša Čolak (HDZ BiH). Održano je osam sjednica, dok je u dva navrata, odnosno u novembru prošle i aprilu ove godine, zakazivana i deveta, ali nije održana, jer nije bilo kvoruma. I tu se stalo, a dokaz je i materijal koji je rukovodstvo Interresorne radne grupe uputilo u parlamentarnu proceduru na nivou BiH.

Riječ je, naime, o “informaciji”, a ne izvještaj o radu, a koja se nalazi među tačkama dnevnog reda o kojoj bi poslanici trebalo da raspravljaju sutra na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

- U svojstvu predsjedavajuće, sa zamjenicima, postignuta je saglasnost da umjesto izvještaja bude upućena informacija o radu u Predstavnički dom i Dom naroda, s prijedlogom da je prihvate i donesu zaključak o prestanku rada radne grupe, imajući u vidu očigledno nepostojanje spremnosti da u skladu sa odlukom Parlamenta BiH i Poslovnikom o radu okonča svoj rad - navela je Čolo u informaciji.

Sa članovima rukovodstva nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a za pojedine njene članove epilog nije iznenađujući.

- Logično je i očekivano da će, bez temeljnog političkog dogovora, epilog biti takav - kaže za “Glas” šefica Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu i član radne grupe Snježana Novaković Bursać.

Iskoraku se nije nadao ni član iz reda SDP-a BiH Saša Magazinović.

- Na samom početku sam rekao da grupa treba da posluži kao smokvin list za netransparentno vođen proces pregovora o promjeni Izbornog zakona od strane predstavnika međunarodne zajednice i nekih stranačkih lidera, prije svega etnonacionalnih. Da se radilo transparentno, kako nas uče 20 i više godina, u prisustvu akademske zajednice, nevladinog sektora, medija i javnosti, mogao bih okriviti bilo koga unutar radne grupe za neuspjeh, ali pošto je ovo od strane međunarodne zajednice vođeno kao proces izvan institucija, radna grupa je služila kao pokriće da se i u njima nešto radi, a zapravo nikad nije imala stvarnu ulogu u tome - zaključio je Magazinović za “Glas”.

I dok Interresorna radna grupa nije funkcionisala, održani su sastanci na nivou političkih lidera, mahom iz FBiH, ali nije bilo dogovora, čak ni uz medijatore iz EU i SAD. U međuvremenu je i Kristijan Šmit, sa mjesta visokog predstavnika u BiH, nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona kojim su pooštrene sankcije za njegovo kršenje, a uz to je ostavio prostor za dalje djelovanje ako ne bude dogovora, prvenstveno u FBiH. Izborni zakon je mijenjan više od 20 puta, ali su izmjene bile kozmetičke prirode. Najkrupnija pitanja su još otvorena, a tiču se, između ostalog, primjene presude u predmetu “Sejdić i Finci” iz 2009. te onih koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH, prvenstveno iz FBiH i popune federalnog Doma naroda.

Zaključci i sastanci

U izvještaju radne grupe je navedeno da su, ipak, tokom višemjesečnog rada razmatrali veliki broj prijedloga i preporuka za izmjene i dopune zakona te imali brojne sastanke sa predstavnicima EU, SAD i organizacija. Uz to su usvojena i dva zaključka - da sjednice parlamentarnih domova ne budu srijedom, jer tada oni zasjedaju te da nadležni imenuju zamjenske članova za svakog imenovanog člana te interresorne grupe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.