Politička poruka ne ruši kvorum u Sarajevu

Posebna sjednica Narodne skupštine na kojoj je usvojen zaključak održana je u srijedu, a kao reakcija na zajedničku izjavu federalnih političara u kojoj su naveli da je BiH jedina nadležna za imovinu te da pravosuđe treba procesuirati one koji je knjiže na Republiku Srpsku, pozivajući se i na odluke Ustavnog suda BiH u vezi s vlasništvom nad zemljištem. 

Na sjednici je potvrđen stav od februara 2020. u vezi s antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH, a zaključak koji se odnosi na sudije iz Srpske je od juče i zvanično na snazi. U Ustavnom sudu BiH ima devet sudija. Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana Narodna skupština, a tri su i dalje stranci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i to nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH.

Međutim, od novembra prošle godine kada je Miodragu Simoviću istekao mandat zbog godina života jedna srpska pozicija u tom sudu je upražnjena, jer još nije imenovan njegov nasljednik u republičkom parlamentu. Takva je situacija i s jednom pozicijom iz FBiH jer nije odlučeno ko će na mjesto Mate Tadića koji je lani u avgustu penzionisan kada je zagazio u osmu deceniju života.

Ustavom BiH je propisano da će sudije u tom sudu biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda te da će služiti do navršenih 70 godina života, osim ukoliko podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

Ustavom BiH je definisano da kvorum čini većina svih članova, a Ustavni sud još funkcioniše po osnovu pravila rada, a ne zakonskom osnovu. Njima je, naime, definisano da, između ostalog, većina svih sudija, a to je najmanje pet, čini kvorum za održavanje plenarne i sjednice Velikog vijeća.

Definisane su i situacije kada glas prvog čovjeka Ustavnog suda vrijedi duplo u slučaju kada najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji.

Da li će sudija Knežević ispoštovati zaključak Narodne skupštine nismo uspjeli da saznamo do zaključenja ovog broja “Glasa Srpske”. Nije odgovarao na pozive niti se javno oglašavao po ovom pitanju, dok je s druge strane, iz Ustavnog suda BiH saopšteno da je on na bolovanju te da su razočarani onim za čim je posegnula Narodna skupština.

- Za takvo djelovanje nema bilo kakvo uporište u Ustavu BiH - saopšteno je iz Ustavnog suda gdje su pojasnili da je Knežević, koji je i potpredsjednik, trenutno na opravdanom odsustvu i da u tim okolnostima nije u mogućnosti zakazati i održati planiranu plenarnu sjednicu krajem maja.

Odgovor na isto pitanje juče nije imao ni predsjednik Republike Milorad Dodik, koji je i lider SNSD-a. Odgovorio je da to treba pitati Kneževića, ali i napomenuo da ga je Skupština izabrala za sudiju Ustavnog suda BiH.

- Ustavni sud koji je pokazao da nije Ustavni već inkvizicijski sud za Srbe i ne zaslužuje da u njemu budu predstavnici Srpske. Kada se vrati u okvir Ustavnog suda onda će biti predstavnik Srba - rekao je Dodik.

Sagovornici “Glasa Srpske”, upućeni u tematiku, ponavljaju da sudije, na osnovu njihovih akata, mogu da rade dok god postoji većina od devet članova, a to je pet.

Njihov stav je da će tako i raditi pa eventualno i donositi odluke.

- One će, ipak, pod uslovom da ih bude biti veoma sporne i nelegitimne s obzirom na to da nije ispoštovana ustavna odredba u kojoj piše da su dva člana iz Srpske - istakao je jedan od sagovornika.

Zakon

Poslanici u Skupštini Srpske usvojili su i zaključak klubova SNSD-a, SP-a, DEMOS-a, US-a, NPS-a te poslaničkih grupa SPS-a i DNS-a u vezi s ranijom informacijom o zaključcima iz februara 2020. Zaduženi su poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamenta BiH da u što kraćem roku pripreme i upute u parlamentarnu proceduru zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim će se definisati sastav Ustavnog suda BiH bez stranih sudija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.