Miro Džakula za “Glas”: Priča o akcizama i PDV-u služi za dodvoravanje glasačima

- Niko od nadležnih nije sa nama kontaktirao u vezi sa izmjenama tih akata, a naša pismena oglašavanja o tom pitanju nisu uvažena - podvukao je Džakula i dodao da je gorući problem te institucije sporost u donošenju akata na nivou BiH, jer se pojedini kisele u laticama po nekoliko godina. Naveo je i da je razlog za to što nema odgovornosti za nečinjenje.

Džakula je podvukao i da bi vlade Srpske i FBiH trebalo da izdvoje novac za kupovinu zgrade za Glavnu kancelariju i Regionalni centar u Banjaluci te da je to najmanje što su zaslužili od strane entiteta.

GLAS: U BiH se više od pola godine priča o ukidanju akciza na gorivo i smanjenje stope PDV-a. Koliko je to uopšte moguće sprovesti?

DžAKULA: Predloženi akti su neprimjenjivi u praksi. Oni koji predlažu izmjenu tih akata trebalo bi da znaju koji su njihovi benefiti, ali i kako će se sve odraziti na prikupljanje prihoda te koji će biti troškovi po osnovu primjene i da li će te akte biti moguće primijeniti. Sve je pokrenuto u svrhu politikanstva. Entitetske vlade mogle su se ponašati odgovornije u smislu određivanja maksimalnih marži, od uvoznika naftnih derivata do krajnjeg kupca. Tada ne bismo imali ovo što imamo da na jednoj pumpi litar goriva košta 3,66, a na drugoj 2,56 maraka.

GLAS: Da li su nadležni kontaktirali sa UIO u vezi sa tim aktima?

DžAKULA: Niko sa nama nije kontaktirao. Bojim da je sve to predizborna retorika i predstava. Mislim da su dobre namjere često popločane putem koji ide, neću reći u pakao, već u krivom smjeru, jer idemo negdje gdje ne znamo šta nas čeka. Mi smo se do sada pismeno oglašavali, ali niko to nije uvažio.

GLAS: Koliko bi ukidanje akciza i smanjenje PDV-a uticalo na prihode?

DžAKULA: Nemamo izračunato za koliko bi bili umanjeni prihodi, kako bi se to odrazilo na entitete i državu, ali i na pokrenute investicije. Bez sagledavanja benefita, ali i poteškoća u primjeni takve zakonske regulative se ne može ići na površan način s ciljem dodvoravanja glasačima. Na kraju mi ne možemo ni skrojiti te analize, jer ne znamo koji proizvodi idu po stopi od pet, 17 i 22 odsto. Nigdje se niko nije konsultovao sa nama, zaobiđena je Uprava i Upravni odbor i Savjet ministara. Parlament se direktno uključio u izmjenu zakonske regulative.

GLAS: Šta ako ti akti dobiju zeleno svjetlo u Parlamentu BiH?

DžAKULA: Sprovodićemo mi svaku zakonsku regulativu koju usvoje. Nemamo mogućnost da ne primjenjujemo zakone, ali je naša dužnost da ukažemo na sve nedorečenosti predloženih akata i da za njihovu primjenu treba vremena. Po ovim zakonima je ostavljeno da UIO odredi koji proizvodi će biti po stopi od pet, 17 odsto, a koji po 22 odsto. Oni ako sutra usvoje tu regulativu, mi ne znamo koji proizvodi će biti po kojoj stopi. Vrijeme trajanja tog zakona je ograničeno do kraja godine, a nama treba minimum šest mjeseci da prilagodimo svoje softvere, kao i trgovački lanci. Sve to zahtijeva i novac.

GLAS: Na koji način je država mogla odgovoriti na inflaciju?

DžAKULA: Za sedam mjeseci su prikupljena 902 miliona maraka više prihoda u odnosu na rekordnu 2021. Iz toga se vidi koliko entiteti dobijaju. Oni imaju ministarstva koja se bave socijalnim pitanjima. Odgovornost je na njima, prostora ima dosta. Mislim da u drugoj polovini godine idemo ka stagniranju inflacije. Tržište će se samo regulisati.

GLAS: Šta je sa zakonima o PDV-u i akcizama koje je skrojio UIO?

DžAKULA: Mi smo godinu dana pisali zakon o PDV-u i pravilnik zajedno sa ekspertima EU. Završili smo i novi zakon o akcizama i pravilnik. To sve stoji u ladicama nadležnih. To se ne usvaja, ne žele da idu uporedo sa evropskim zakonodavstvom, a hoće da se kroz poresku politiku dodvore biračima. Daju sebi za pravo da predlažu izmjene zakona, a ne snose posljedice. Novi zakon o PDV-u i akcizama se kiseli dvije godine. Ne postoji volja da se ide naprijed. Mi možemo imati politička neslaganja, ali to se ne smije održavati na postupanja. Broj nema emociju, naciju i političku stranku, a iza brojeva se krije novac koji kontirano prikupljamo i isporučujemo.

GLAS: Koji su gorući problemu UIO?

DžAKULA: Najveći eksterni problem je sporost u donošenju zakonskih i podzakonskih akata od strane nadležnih institucija. Mi potrošimo ljude na pisanje akata koji na kraju završe u ladicama. Ta sporost nam smeta i stoji na putu bržeg razvoja. Osim toga ključna smo institucija za fiskalnu stabilnost u BiH, a radnici nam imaju manje plate nego u entitetskim institucijama.

GLAS: Da li ste dobili povratnu informaciju od Gradske uprave Banjaluka u vezi sa zemljištem za gradnju objekta UIO u gradu na Vrbasu?

DžAKULA: Problem gradnje zgrade u Banjaluci datira još iz 2007. godine. Tada je pokrenuta aktivnost sa Gradskom upravom da bude dodijeljeno zemljište za izgradnju zgrade Glavne kancelarije i Regionalnog centra u Banjaluci. U međuvremenu se mijenjalo sve i svašta. Sada smo opet na početnoj poziciji. Nemamo odgovor na najnoviji zahtjev.

GLAS: Očekujete li da se konačno nadležni uključe u rješavanje tog problema, što su im savjetovali i revizori?

DžAKULA: Ovo gdje sjedimo je vlasništvo Vlade RS i dato nam je na korišćenje bez naknade. Postavljam pitanje šta će se desiti kada Vlada donese odluku da im ovaj objekat treba. Mislim da to pitanje treba da riješe vlade Srpske i FBiH i to da iznađu novac i da kupe objekat za Regionalni centar i Središnji ured Banjaluka. Mislim da je to najmanje što smo zaslužili za sve ove godine poslovanja i za ovelike prihode koje smo prikupili i proslijedili im. Žao mi je što ljudi u Banjaluci rade u ovakvim nehumanim uslovima. Ako odem sa ove pozicije, biće mi jedino žao što radnicima u Banjaluci nisam omogućio da dobiju ono što su davno svojim radom i odnosnom prema poslu zaslužili.

GLAS: Na čemu će UIO raditi u idućem periodu?

DžAKULA: Naš cilj je digitalizacija i elektronska komunikacija i transformacija u savremenu poresku i carinsku administraciju, kao što su one u Evropskoj uniji. Deset koraka smo ispred države.

“Otvoreni Balkan”

GLAS: Nedavno ste izjavili i da niste pristalica inicijative “Otvoreni Balkan”. Zbog čega?

DžAKULA: Kada bi mi neko definisao šta predstavlja “Otvoreni Balkan” onda bih se izjasnio. Za sve integracije sam, ali nisam za one gdje se ide u maglu i nepoznato. Nisam pristalica integracija bez jasno definisanih ciljeva. “Otvoreni Balkan” ima perspektivu ako bi se razgovaralo na pragmatičnim ekonomskim pokazateljima i da bude jedinstveno carinsko područje kao što je EU. Mislim da treba da idemo u otvorenu Evropsku uniju, da budemo dio te zajednice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.