Meta svi koji šire istinu: Ko i zašto blokira sadržaje na društvenim mrežama

Kaže ovo za "Glas Srpske" beogradski kolumnista i novinar Mihailo Medenica, nakon što je francuskom humanisti i direktoru Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arnou Gujonu suspendovan nalog na "Tviteru", jer je ukazao na namještenu anketu o Kosovu i Metohiji.

- I moje objave su vrlo često bile blokirane, pa i poslednja reportaža koja sam posvetio selu Zalazje kod Srebrenice i stradanju Srba u tom kraju. Zbog nje su mi suspendovali "Fejsbuk" nalog, uz obrazloženje kako se navodno radi o govoru mržnje. I to je dobar lakmus papir koji nam na najbolji način govori u kakvom mi to društvu danas živimo. To nije ništa drugo do klasični totalitarizam koji poprima i oblike fašizma - smatra Medenica.

Kako kaže, razni "cinkaroši" i "žbirovi" koriste interna pravila društvenih mreža da prijavljuju sve što ima veze sa Srbima. Drugačije mišljenje nije dozvoljeno. I to se pokušava opravdati neprimjerenim sadržajem, govorom mržnje...

- Umesto toga pokušava se očuvati neistina i prolaze samo priče i pesme o "cvijeću i proljeću". Oni koji poznaju Gujona znaju da je on sjajan čovek. Veliki humanista. On nikada nije ništa ružno rekao. Napisao. Sad im i on smeta, tim raznim žbirovima. Suspendovali su mu nalog samo zato jer je demantovao izveštaj jedne televizije. Pre toga su skidali i slike srpske dece nastradale u logoru Jastrebarsko i Sisak tokom NDH. Sve ovo ne može da ne pogodi svakog razumnog čoveka. Zbog čega im smeta taj sadržaj, to njih treba pitati. Ali ne one koji skidaju, već koji to "prijavljuju". To nema nikakve veze sa zdravim razumom i demokratijom u koju se toliko kunu - istakao je Medenica.

Kako je dodao, posebno su mu "drage" te razne nevladine organizacije koje se bave "raskrinkavanjem" i analizom objavljenih sadržaja na društvenim mrežama i portalima.

- Verovatno će me ponovo blokirati nakon ovih reči, ali to nisu ništa drugo do plaćenici, koji mere koliko to jedan slobodan čovek sme da misli i govori. Ali i o čemu može da priča, a o čemu ne. Ovaj način cenzure nas vodi u fašizam i ropstvo. Ali na nama je da se tome odupremo. Da nastavimo pisati i govoriti o istini. Neka oni rade svoj "posao", ali to ne znači i da će pobediti. Istina ne može biti ućutkana i zabranjena. Ona će naći način da izađe na svetlost dana iz ovog današnjeg medijskog i "društvenog" mraka koji nam se sve više nameće iz raznih centara moći - poručio je Medenica.  

Sociolog i bivši urednik časopisa "NIN" Slobodan Reljić smatra kako se radi o klasičnoj diktaturi, koja ima za zadatak da spriječi svaki oblik misli koji nije u skladu sa utvrđenim "međunarodnim narativima", a koji ne čini "srpska priča". S njim je saglasan i politički analitičar iz Beograda Aleksandar Pavić, navodeći kako su se društvene mreže, nažalost, pretvorile u dio jednog opasnog totalitarnog poretka koji se uvodi na Zapadu.

- One su deo tog novog totalitarnog sistema. Oni cenzurišu sve što nije u skladu sa novim i zamišljenim poretkom u čijem oni stvaranju učestvuju. I onda nije reč samo o nama. Oni otvoreno cenzurišu sve što ne odgovara njihovim narativima. Ne bi trebalo zaboraviti i da su blokirali i bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa. Cenzurisali su i priču oko laptopa sina Džo Bajdena. O tome ne možete ništa pročitati na tim društvenim mrežama. Izbrisali su i sve sadržaje oko postojanja biolaboratorija u Ukrajini. Znači, šira je to priča. Prisetimo se, tih cenzura bilo je i u vreme pandemije kada su brisali sve sadržaje, kako se navodno ne bi širila panika među ljudima. Ako pristanemo da budemo deo tog sistema, onda ćemo pristati da u jednom trenutku i kao nacija budemo "kenselovani"- kaže Pavić. 

Osvrćući se na profil onih koji prijavljuju ove navodno sporne medijske i društvene sadržaje, Pavić se osvrnuo na riječi Džordža Orvela, kako je to "nova policija misli". Kako je istakao, te razne nevladine organizacije i društvene mreže su tu da kontrolišu narative, što je dio tihe okupacije.

- Svaka suverena država trebalo bi da te razne organizacije koje se navodno bave istinom zabrani, jer oni ukidaju slobodu govora, uvode klasičnu cenzuru i zloduh u društvo - poručio je Pavić.

Inače, administratori "Tvitera" suspendovali su u četvrtak nalog Gujona sa ove društvene mreže, ne navodeći pritom i obrazloženje zbog čega je to učinjeno, iako je on samo ukratko prokomentarisao prilog jedne televizije kako bi građani Srbije u slučaju da im se obeća ulazak u EU, navodno pristali da priznaju nezavisnost Kosova i Metohije. 

- Iskusni propagandisti umeju da prepoznaju pravi trenutak za spinovanje - napisao je Gujon, nakon čega je njegov "Tviter" nalog ekspresno po prijavi suspendovan.

Nakon ovog oglasio se i Gujon navodeći kako se radi o skandaloznom potezu i poručio: "Pogledajte moj poslednji tvit i sami zaključite da li sam nešto pogrešno napisao".

- Prethodnih deset godina objavljujem razne vesti u vezi sa Srbijom i KiM i sada kad je situacija na tom prostoru izuzetno napeta oni su mi ukinuli profil - naveo je Gujon.

Podsjećanja radi, proteklih sedmica na udaru se našla i "Fejsbuk" stranica Muzeja žrtava genocida iz Beograda, sa čije su službene stranice na ovoj društvenoj mreži skinute sve fotografije kozaračke djece nastradale u NDH u logorima Sisak i Jastrebarsko, uz obrazloženje kako se radi "o neprimjerenom sadržaju".

Kako je tada za "Glas Srpske" istakao direktor ove javne ustanove istoričar Dejan Ristić ono što je indikativno jeste to da je do cenzure i brisanja fotografija došlo, slučajno ili ne, nakon otvorenog pisma koje su hrvatski biskupi okupljeni u okvirima zagrebačke crkvene provincije, a predvođeni kardinalom Josipom Bozanićem, uputili patrijarhu srpskom Porfiriju u kome su negirali zločinačku namjenu i logorsku funkciju tzv. ustaških prihvatilišta za srpsku djecu u Jastrebarskom, Sisku, Gornjoj Rijeci i drugim mjestima.

Ni žalbe ne prolaze

Internet platforme u vlasništvu IT giganata, kao što su "Fejsbuk" ili "Gugl", u sve većoj mjeri upravljaju sadržajima korisnika na osnovu smjernica i standarda, čiji je cilj da spriječe nezakonite i neprimjerene sadržaje. Međutim, kako upozoravaju analitičari i dalje ostaje nejasno prema kojim kriterijumima se sa društvenih mreža uklanjaju određeni sadržaji, ali i zbog čega korisnici kasnije ne uspijevaju da vrate sadržaj uprkos upućenim žalbama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.