Kostović: Oblast medija neophodno zakonski urediti

Kostovićeva je istakla da se Udruženje novinara Republike Srpske maksimalno angažuje da se ove godine pripremi zakon o medijima u čije kreiranje bi bila uključena profesionalna medijska zajednica.

Prema njenim riječima, sa pravim zakonskim rješenjima koji će definisati medije i profesionalne novinare, njihova prava i obaveze, novinari mogu dobiti položaj koji proizilazi iz odgovornosti posla koji obavljaju.

"Kada kažem položaj, mislim i na materijalni i na onaj koji se tiče bezbjednosti", pojasnila je Kostovićeva. Kostovićeva je navela da su novinari često meta verbalnih i fizičkih napada, te upozorila da se ne smije dozvoliti kreiranje atmosfere u kojoj se novinari ističu kao problem samo zato što rade svoj posao.

"Ukoliko se nekome ne dopadaju teme koje novinar obrađuje ili pitanja kojima se bavi, to mu ne daje za pravo da u javnosti od njega pravi metu i svjesno ili nesvjesno stvara utisak da je u redu napadati novinara. S druge strane, svjesna sam da i u našoj profesiji postoje oni koji se u svom radu ne drže osnovnih principa novinarstva, ali njih onda ne možemo ni zvati profesionalnim novinarima", naglasila je Kostovićeva.

Ona je rekla da je javna tajna da postoji značajan broj medija koji ne poštuju zakon i radnike, kako novinare tako i ostale medijske radnike, prije svega kada je riječ o neadekvatnim ugovorima o radu u odnosu na obaveze i odgovornost novinara, ali i isplaćivanju minimalca na račun, a ostatak "na ruke".

"Ima tu još pojedinačnih primjera, ali je najveći problem to što pojedini mediji svoje novinare ne prijavljuju u skladu sa zakonom, a za svoj rad su jako loše plaćeni. Nažalost, tačan broj medija i novinara u Republici Srpskoj ne znamo jer ne postoji registar.

Takođe, podaci o platama kojima raspolaže Sindikat medija i grafičara su zastarjeli i nepouzdani", ocijenila je Kostovićeva.

Ona se osvrnula i na izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, a koji se tiče klevete i uvrede, navodeći da novinarima, iako predlagač ističe da novinari koji profesionalno rade svoj posao nemaju razloga da brinu, mnogo toga još nije jasno i da brinu.

"Javne rasprave mnogo kasne, jer je Nacrt zakona usvojen prije više od mjesec dana. Umjesto široke debate u javnosti, za koju bi bilo vremena, dobićemo javne rasprave u četiri grada. Nema tu mnogo prostora za prisustvo svih zainteresovanih da bi i predlagač imao priliku da pojasni brojne nedoumice", smatra Kostovićeva.

Ona je dodala da se novinari pitaju kako će se razlikovati kleveta i uvreda i da li je domaći pravosudni sistem spreman za ovakav zakon, te da iskustva novinara govore da je sudstvo sasvim nespremno da sudi i po postojećim zakonima.

Kostovićeva smatra da se na javnim raspravama neće čuti ništa novo, ali je važno da predlagač sasluša novinare da bi se na vrijeme mijenjalo predloženo.

"Ukoliko se ništa ne promijeni, suština je u tome da će tužioci i sudije tumačiti napisano, a bojim se da postojeći sistem nije spreman za ovako uopšteno definisane pojmove. Očekujemo povoljnije rješenje nakon javnih rasprava jer predloženi nacrt u ovom obliku ne možemo prihvatiti", zaključila je Kostovićeva.

Generalna skupština UN proglasila je 3. maj Svjetskim danom slobode medija da bi podigla svijest o važnosti slobode medija i podsjetila vlade da je njihova dužnost poštovati i osigurati slobodu izražavanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.