Institucije BiH godišnje troše milione maraka za zakup prostorija: Politika gura račune pod tepih
SARAJEVO - Plaćanje kirije na ime institucija na nivou BiH iz zajedničke kase svake godine izvuče milione maraka, a iako nadležni duže vrijeme traže da kupe objekte koji bi bili u njihovom vlasništvu, taj posao još nije priveden kraju.
Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH za prošlu godinu još nije objelodanjen, ali podaci iz onog koji pokriva period od januara do kraja septembra 2020. godine ukazuju da je za iznajmljivanje imovine i opreme za devet mjeseci iskeširano više od 11,6 miliona maraka. Navodi se i da su ukupni rashodi po tom osnovu smanjeni za oko četiri miliona u odnosu na isti period godinu ranije zbog useljenja institucija u kupljene zgrade. O računima koji se ispostavljaju na adresu zajedničkih institucija ponovo su se zainteresovali i u Parlamentu BiH. Na poslaničko pitanje, odgovor je stigao iz Ministarstva finansija i trezora BiH i Službe za zajedničke poslove u vezi sa pravnim/fizičkim licima sa kojima su sklopljeni ugovori o zakupu, vremenskom periodu, zakupljenoj površini i iznosima na mjesečnom, odnosno godišnjem nivou.
Na nivou BiH formirano je 75 institucija, od ministarstava, kancelarija, agencija, direkcija i drugih, a 37 planira u ovoj godini troškove zakupa za poslovne prostore u iznosu koji premašuje 7,2 miliona maraka. Pod kirijom je površina veća od 51.000 kvadrata, a objekti se nalaze u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli.
- Kod pojedinih institucija, osim kancelarijskog prostora, planiran je i iznos zakupa za skladište i arhivski prostor - rekli su u ministarstvu na poslaničko pitanje Nenada Nešića (DNS) i dodali da će novi presjek imati u avgustu ove godine.
U Savjetu ministara BiH godinama vode polemike i usvajaju odluke s ciljem kupovine objekata za trajni smještaj institucija, čime bi se na duže staze, kako tvrde, obezbijedile uštede po ovoj stavci. Predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet u Domu naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić (SNSD) ne odustaje od stava da prvo treba podvući crtu i vidjeti koje su od svih tih institucija zaista potrebne BiH, te koje daju rezultate, pa tek onda da se traže adekvatne prostorije za rad zaposlenih.
Za “Glas” podvlači da ni danas nema spremnosti, prije svega kod Bošnjaka, da ta tema dođe na dnevni red jer i pomen toga za njih automatski znači da se dovodi u pitanje BiH.
- Ovako, za mnoge plaćamo zakupe, a nemamo nikakve koristi od njih, niti su opravdale postojanje. Nema ni političkog konsenzusa da se raspravlja i da se dođe do određenih ušteda. Na tom planu se ništa, ama baš ništa ne dešava. Mi se još bavimo Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustavom BiH, a sva druga pitanju su u drugom planu - naglasila je Majkićeva.
Vojnici za primjer
Dušanka Majkić je podsjetila da je u nekim ranijim diskusijama o ovoj temi kao primjer navodila strane oficire koji su bili ispomoć tokom reforme odbrane i prostorije u kojima su boravili u to vrijeme.
- Kada su otišli, ostavili su to Oružanim snagama. Nijedan od oficira koji su tada bili angažovani nije prihvatio da stanuje u tim prostorima. To govori o našem ponašanju - istakla je Majkićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
