Čuvari zakona ne smiju biti saučesnici u javašluku

Vedrana Kulaga Simić
Čuvari zakona ne smiju biti saučesnici u javašluku

SARAJEVO - Nenamjenskom i netransparentnom trošenju novca mora se stati u kraj na nivou BiH, ali i pokrenuti pitanje odgovornosti onih koji su dozvolili takvo ponašanje, oštro su poručili iz Kancelarije za reviziju institucija BiH, zahtijevajući ozbiljniji angažman i od Parlamenta.

Kancelarija za reviziju institucija objelodanila je godišnju analizu o glavnim nalazima i preporukama koje su, nakon češljanja poslovnih knjiga za 2020. godinu, uputili ministarstvima, agencijama, kancelarijama, kao i drugima na nivou BiH. Za razliku od ranijih godina u kojima su uglavnom potencirali veću ulogu Parlamenta BiH s ciljem da što više preporuka bude sprovedeno u djelo, a time povećana finansijska disciplina na tom nivou vlasti te uspostavljen domaćinski odnos prema novcu, ovaj put su jasno označili put kojim treba ići. Ponavljanje preporuka je, kako podvlače, posljedica nedostatka odgovornosti rukovodstva.

Ocjenjujući da većina sistemskih preporuka iz istog izvještaja za 2019. nije realizovana i da se značajan broj njih ponavlja iz godine u godinu, te da bolje prolaze one smjernice koje se odnose samo na jednu instituciju, a ne zahtijevaju zajednički rad na više adresa, revizori su naglasili da ne mogu biti zadovoljni stepenom realizacije datih preporuka.

- Zbog toga se pitanje odgovornosti, kao suštinsko, mora podići na znatno viši nivo od sadašnjeg i tako uticati na stepen realizacije preporuka. Potrebno je da, u prvom redu, institucije sistema za sprovođenje zakona pokrenu pitanje odgovornosti onih koji su dozvolili da se budžetski novac troši bez finansijske discipline, budući da je odsustvo reagovanja na preporuke plodno tlo za netransparentnost i nezakonito trošenje novca - navedeno je u revizorskom izvještaju, gdje se dodaje da Parlament BiH, u zavisnosti od nadležnosti institucija, treba insistirati na tome da se sprovode preporuke, čime bi se na viši nivo podigao stepen ozbiljnosti i odgovornosti.

Član Komisije za finansije i budžet u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mirjana Marinković Lepić ističe da je krajnje vrijeme da se na ovaj način oglasi Kancelarija za reviziju i time da jasan nalog i Parlamentu da reaguje kako preporuke ne bi ostajale mrtvo slovo na papiru.

- Moramo utvrditi način na koji sankcionisati one koje netransparentno i nenamjenski troše novac iz budžeta BiH. Odgovornost i sankcije moraju da postanu praksa, jer predugo imamo previše otvorenih pitanja i sumnjivih računa za reprezentaciju i druge stvari - izjavila je Marinković Lepić za “Glas Srpske”.

Revizori su pregledali finansijske i druge dokumente u 74 institucije, a samo 22 su dobile pozitivno mišljenje po oba segmenta, a ostali mišljenje sa rezervnom ili sa određenim skretanjem pažnje. Na tom nivou vlasti u BiH lani je potrošeno više od 925,8 miliona maraka. Institucije koje su dobile čisto pozitivno mišljenje i pozitivno sa skretanjem pažnje lani su potrošile 450 miliona KM, a one koje su dobile mišljenje s rezervom i mišljenje s rezervom uz skretanje pažnje 440,5 miliona. Kroz pojedinačne izvještaje finansijske revizije za 2020. dato je 499 preporuka, a godinu ranije 483.

Greške koje se ponavljaju godinama

*sporno zapošljavanje i isplate

* neblagovremeno usvajanje budžeta

* sumnjive javne nabavke

* istekli mandati rukovodilaca

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana