Borba za fotelje nije zaobišla ni organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata: Svaki izbor završi na sudu

Darko Momić
Borba za fotelje nije zaobišla ni organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata: Svaki izbor završi na sudu

BANjALUKA - U svim značajnijim organizacijama u Republici Srpskoj proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata vode se sukobi za čelnu funkciju u kojima suprotstavljene strane iznose brojne optužbe na račun svojih “protivnika”.

Prvi sukob nastao je u Savezu logoraša Republike Srpske još u septembru 2019. godine, kada je biran nasljednik dugogodišnjeg predsjednika ovog udruženja Branislava Dukića. Za predsjednika Saveza logoraša izabran je Anđelko Nosović, ali njegov protivkandidat Ane Mihajlov do danas osporava izbornu skupštinu. Sud je prije nekoliko mjeseci donio prvostepenu presudu u korist Nosovića na koju je protivnička strana uložila žalbu, tako da se pred sudom traži odgovor na pitanje ko je pravosnažno predsjednik Saveza logoraša RS.

- Savez logoraša RS normalno funkcioniše. Imamo informacije da su na prvostepene odluke suda uložene žalbe, ali ne bavimo se time, već redovnim aktivnostima Saveza - kaže Nosović.

I u Republičkoj organizaciji porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila traje borba za čelnu funkciju. Trvenja su počela takođe  u septembru 2019. nekoliko dana nakon sukoba u Savezu logoraša, kada je umjesto dugogodišnjeg i danas pokojnog predsjednika Nedeljka Mitrovića za predsjednika izabran njegov dotadašnji zamjenik Veljko Lazić. Dio članova skupštine žalio se na tu odluku, ali sudovi su presudili u Lazićevu korist. Međutim, sukobi time nisu prestali, a kulminirali su nedavno na vanrednoj skupštini na kojoj je za novog predsjednika izabran sin poginulog borca VRS iz Pelagićeva Danijel Stakić.

Međutim, Veljko Lazić osporava rezultate i najavljuje žalbu sudu na izbor svog nasljednika.

- Imamo ukupno 32 lokalne organizacije, od kojih svaka ima po dva delegata, to znači da je ukupno 64 delegata. Za izbor su potrebna 33 glasa, a Stakić je imao 32, što automatski znači da nije prošao - rekao je Lazić.

Stakić je odgovorio da su delegati i skupština rekli svoje, tako da je sve dalje, kako je istakao, nezahvalno komentarisati.

Sukob nije zaobišao ni Organizaciju starješina VRS u kojoj je poslije smrti generala Milovana Milutinovića održana izborna skupština. Na toj skupštini za novog predsjednika izabran je dotadašnji zamjenik Slobodan Župljanin, ali pojedini bivši oficiri VRS smatraju da je ta skupština nelegalna. Posljednji koji je javno negodovao je bivši premijer Srpske Vladimir Lukić koji je poručio da su ovu organizaciju formirale starješine od svojih skromnih penzija i bez ičije pomoći.

- Pitam se, ko je taj ko im smije, zarad ličnog interesa, remetiti rad u organizaciji služeći se i nedozvoljenim sredstvima - poručio je Lukić.

I Boračku organizaciju RS, koja je najmasovnija i najuticajnija organizacija koja zastupa prava demobilisanih boraca u posljednje vrijeme, su potresali sukobi. Sve je počelo u maju kada je na vanrednoj Skupštini BORS-a grupa nezadovoljnih delegata zatražila smjenu rukovodstva organizacije na čelu sa generalom Milomirom Savčićem. Deblji kraj u tom sukobu izvukao je predsjednik Predsjedništva BORS-a Goran Rogić koji je prije deset dana smijenjen sa te funkcije.

Bivši predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić kaže da je razočaran time što su u svim organizacijama u prvom planu fotelje.

- Povukao sam se potpuno sa te javne scene i vrijeme provodim uglavnom na vikendici, ali nije mi nimalo drago kada vidim da se u vrhu Saveza logoraša, BORS-a i drugih organizacija vodi borba za fotelje. Sve te organizacije u moje vrijeme su bile okupljene u Srpski pokret nevladinih asocijacija (SPONA) i zajedno su zastupale i interese kategorija koje predstavljaju i branile Republiku Srpsku. Žao mi je što ne vidim da je i sada tako - kaže Dukić.

Poslanik Ujedinjene Srpske i predsjednik Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Narodne skupštine RS Marinko Dragišić kaže da nije dobro to što se pojavljuje sve više organizacija koje se predstavljaju kao ekskluzivni zaštitnici boračkih kategorija.

- Formiranjem sve više organizacije pokazuje se nesloga i gubi snaga za rješavanje problema boračkih kategorija. Rascjepkani i razjedinjeni imaju mnogo manji uticaj u rješavanju problema onih u čije ime nastupaju, ali i u zaštiti interesa RS - kaže Dragišić.

Smjena i pritvor

Interesantno je da je istog dana kada je Predsjedništvo BORS-a razriješilo dužnosti svog predsjednika Gorana Rogića, Tužilaštvo BiH zatražilo da predsjedniku BORS-a, generalu Milomiru Savčiću bude određen pritvor.

- Statut BORS-a kaže da predsjednika, u slučaju da je spriječen da obavlja dužnost, mijenja predsjednik Predsjedništva. Pošto je Savčiću određen pritvor, a Rogić razriješen dužnosti, BORS je mogao da zapadne u pravni vakuum i blokadu. Moguće je da je to nekome bio cilj, ali na sreću, to je prevaziđeno, jer je zamjenik predsjednika Predsjedništva BORS-a Aleksandar Savić ovlašćen da zastupa BORS - objašnjava naš izvor iz vrha ove organizacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana