Izvoznici sustižu uvoz, industrija blago raste, plate guše poskupljenja

U 2017. ostvarena je rekordna pokrivenost uvoza izvozom, industrijska proizvodnja je rasla sporijim tempom, dok su plate i cijene ostale na gotovo istom nivou u poređenju sa prethodnom godinom. Podaci koje je objelodanio Republički zavod za statistiku pokazuju da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila 71,6 odsto, a deset godina ranije bila je 49,9 odsto. Obim robne razmjene sa inostranstvom povećan je za deset godina za 3,314 milijardi maraka. Iz RS je 2007. godine u inostranstvo plasirana roba vrijedna 5,019 milijardi, a na izvoz se odnosila 1,671 milijarda, dok je vrijednost uvoza bila 3,347 milijardi KM.

Deset godina kasnije obim robne razmjene RS dostigao je 8,330 milijardi KM. Izvoz je polako jačao i stigao do 3,476 milijardi, dok je uvoz rastao sporijim tempom i na kraju prošle godine stao na 4,857 milijardi maraka. Rezultat je spoljnotrgovinski deficit od 1,380 milijardi KM. Minus u spoljnotrgovinskoj razmjeni RS je konstantno topila i deficit je na kraju 2017. godine bio na najnižem nivou.

Pozitivne trendove u spoljnotrgovinskoj razmjeni pratila je i industrija, ali je tempo njenog rasta usporio u odnosu na prethodnu godinu. Njen rast u 2017. bio je na nivou iz 2007. godine. Međutim, u posljednjoj deceniji je uglavnom imala rast, a najveći je ostvaren 2008. godine.

Bolji makroekonomski pokazatelji nisu se odrazili na radničke novčanike, pa je prosječna plata u posljednjoj godini stagnirala, ali je za 250 maraka veća u odnosu na 2007. godinu. Primanja radnika nisu se drastično mijenjala u posljednje četiri godine i prosječna plata je sa 825 KM iz 2014. porasla na samo 835 maraka u prošloj godini.

Stagnacija je u posljednjoj godini karakterisala i inflaciju, pa su potrošačke cijene u 2017. gotovo mirovale. Time je prekinut šestogodišnji niz u kojem je stopa inflacije bila između 4,3 i 8,3 odsto.

Privrednici kao najpozitivniji segment makroekonomskih pokazatelja ističu spoljnu trgovinu.

- Pokrivenosti uvoza izvozom je najveća u proteklih deset godina. To pokazuje da se realni sektor prilagodio potrebama tržišta i da proizvodi proizvode višeg stepena finalizacije, što povećava njihovu vrijednost. Nadam se da će taj trend biti zadržan i da ćemo nastaviti sa topljenjem deficita RS u trgovini sa svijetom - kazao je potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić.

Industrija, prema njegovim riječima, nikada nije uspjela da se potpuno oporavi poslije udara globalne ekonomske krize iz 2008. i 2009. godine.

- Od kraja 2008. godine pod pritiskom ekonomske krize industrija je počela zaostajati i bilježiti sve lošije rezultate. Imali smo nagovještaje oporavka, ali oni nisu zaživjeli i to ostaje izazov - rekao je Vidić i dodao da su i simboličan rast plata gušila poskupljenja.

Ekonomista Goran Radivojac ističe da su pozitivne trendove u protekloj deceniji pratili i negativni.

- Sva dešavanja na domaćem tržištu odvijala su se stihijski i imali smo i pozitivne i negativne procese. Sve to uticalo je na poslodavce koji su se teško odlučivali da povećaju plate jer nisu znali šta ih očekuje. Kada bi imali jasnu strategiju poslodavci bi mogli sigurnije da gledaju na budućnost i lakše bi posezali za povećanjem plata. Time bi došlo i do rasta potrošnje, koji bi indukovao neke druge parametre - kazao je Radivojac.

Prema njegovim riječima teško je bilo šta prognozirati s obzirom na to da je pred nama izborna godina.

- Teško je očekivati da će biti radikalnih poteza u domenu privrede i finansija - rekao je Radivojac i zaključio da će vlasti ipak morati da kreiraju jasnu strategiju kojom će biti definisani ciljevi razvoja privrede, što bi moglo dovesti i do rasta plata.

Rast broja zaposlenih

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku lani je u RS broj zaposlenih u industriji povećan za četiri odsto u odnosu na godinu ranije. Broj radnika u industriji na kraju 2017. veći je za 2,9 odsto u odnosu na 2016. godinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.