Duda: Ruska vojska priprema novu ofanzivu u Ukrajini

Njemačka i Francuska iskoristile su Minske sporazume da tajno naoružaju Ukrajinu, izjavio šef ruske delegacije na razgovorima u Beču o vojnoj bezbednosti i kontroli naoružanja Konstantin Gavrilov na sastanku foruma OEBS-a o saradnji u oblasti bezbjednosti.

„Građani država Evrope, SAD i Kanade treba da znaju da su jedni od posrednika mirovnog rešenja u Ukrajini – Njemačka i Francuska – koristili paket mjera iz Minska i rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 2202 (od 12. februara 2015) kao paravan za tajnu diplomatiju usmjerenu na antirusko vojno jačanje Kijeva uz direktnu pomoć zemalja članica NATO", rekao je Gavrilov.

Ruski diplomata je takođe naglasio da je ova politika Berlina i Pariza „cijelu Evropu dovela na ivicu oružanog sukoba".

Poljski predsjednik Andžej Duda izjavio je da se ruska vojska sprema za novu ofanzivu u Ukrajini. Zato Kijevu treba isporučiti što više tenkova.

„Kroz nekoliko nedelja ili mjeseci vidjećemo da li će Ukrajina preživjeti", istakao je Duda na Međunarodnom forumu u Davosu.

Za Bjelorusiju su sankcije SAD uplitanje u unutrašnju politiku

Bjelorusija posmatra sankcije SAD kao uplitanje u unutrašnje poslove suverene države, saopštio je danas portparol bjeloruskog ministarstva spoljnih poslova Anatolij Glaz.

''Posmatramo sankcije kao uplitanje u unutrašnje poslove suverene države, kao pokušaj da se izvrši pritisak na pravni sistem naše zemlje'', rekao je Glaz, prenosi TASS.

Ranije je državni sekretar SAD Entoni Blinken naveo da će Vašington uvesti sankcije na vize za 25 pojedinaca za koje sumnja da su umješani u ''potkopavanje demokratije'' u Bjelorusiji.

USAID obezbjeđuje 125 miliona dolara pomoći Ukrajini

Direktorka Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samanta Pauer saopštila je danas da će Bajdenova administracija obezbjediti 125 miliona dolara pomoći za popravku infrastrukture u Ukrajini kako bi Kijev uspio da se odupre ruskim raketnim napadima.

Pauer, koja prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekla je da će novac biti obezbjeđen iz dodatnog programa pomoći Ukrajini koji je američki Kongres odobrio prošlog mjeseca.

USAID planira da pošalje novac za nabavku rezervnog napajanja za kijevske sisteme vodosnabdjevanja i daljinskog grijanja. 

Sredstva će takođe pomoći da se popune zalihe za snabdjevanje gasnih potrebne za proizvodnju električne energije.

Ruske snage su od oktobra pojačale raketne udare na električnu mrežu Ukrajine i drugu kritičnu infrastrukturu, koji su izazvali poteškoće u snabdevanju Ukrajine električnom energijom.

Rusija: Isporuka britanskih tenkova Kijevu donjeće eskalaciju sukoba u Ukrajini

Snabdjevanje Kijeva britanskim tenkovima Čelenžer 2 dovešće do eskalacije sukoba u Ukrajini, izjavio je danas ruski ambasador u Londonu Andrej Kelinza ruske medije.

"Britanci su najavili da će biti prvi koji će isporučiti tenkove Ukrajini, što sa vojne tačke gledišta ne mogu da komentarišem, ali sa političkog stanovišta, to je, bez sumnje, eskalacija", rekao je Kelin, a preneo TASS.

On je istakao da je tenk ofanzivno oružje, iako su "do sada svi govorili da Ukrajini treba dati samo odbrambeno oružje".

Diplomata je naglasio da je malo vjerovatno da će ovo teško naoružanje stići u Ukrajinu vrlo brzo.

"Ovi tenkovi neće se pojaviti u Ukrajini danas ili sutra, jer će očigledno njihova isporuka potrajati mesecima", rekao je on.

Kancelarija britanskog premijera Rišija Sunaka saopštila je 14. januara da će London dati ukrajinskim vlastima 14 tenkova Čelenžer 2.

Zelenski: Užasna tragedija, tačan broj žrtava još nije utvrđen

Ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski je današnju nesreću, kada se helikopter srušio na zgradu vrtića u gradu Brovari, ocijenio kao "užasnu tragediju koja je nanela neizreciv bol".

"Do ovog trenutka, troje djece je umrlo. Bol je neizreciv" napisao je Zelenski na mreži Telegram i izrazio saučešće porodicama i prijateljima žrtava.

Iako su lokalni zvaničnici ranije saopštili da je broj poginulih 18, Zelenski je rekao da tačan broj još nije utvrđen.

Kako Rojters navodi, on je potvrdio da je najmanje 15 ljudi poginulo, uključujući troje djece i ministra unutrašnjih poslova Ukrajine, kada se helikopter srušio na zgradu vrtića u gradu Brovari, što je izazvalo i požar.

"Naložio sam Službi bezbjednosti Ukrajine da u saradnji sa policijom i drugim nadležnim organima saznaju sve okolnosti nesreće", napisao je Zelenski.

U padu helikoptera u Kijevskoj oblasti, poginuli su ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Denis Monastirsk i njegov prvi zamjenik, saopštila je policija, a prenosi agencija RIA Novosti, a u letjelici je pronađeno devet mrtvih.

Gutereš: Ne vidim skori kraj ratu u Ukrajini, globalni izazovi se gomilaju

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je danas da ne vidi mogućnost da uskoro dođe do kraja rata u Ukrajini, jer postoje velike razlike između zaraćenih strana.

"Doći će kraj i ovom ratu, ali ne uskoro. Svemu dođe kraj. Ipak, u ovom trenutku ne vidim mogućnost mirovnih pregovora dvije strane. Da budemo jasni, ruska invazija je stvorila situaciju u kojoj, suštinski gledano, dvije strane imaju veliko neslaganje o prošlosti i to je uvijek teško riješiti", rekao je Gutereš na Svetskom ekonomskom forumu u švajcarskom Davosu.

"Dvije potpuno različita pogleda na to šta je bila ruska imperija, ko su danas Ukrajinci, a ko Rusi...Jasno je da, prema mom mišljenju, ovaj miks čini stvari teškim da se dođe do rešenja", kazao je on.

Gutereš je naglasio da rešenje mora da bude u skladu sa poštovanjem međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

"Odlično je da su dvije zemlje dogovorile oko izvoza žitarica i vještačkog đubriba, usred rata. Jer, znamo da je taj rat imao implikacije u vidu porasta cijena svega, počev od energenata, hrane...Mi iz UN razgovarali smo sa obje strane o razmjeni zarobljenika. Radimo sve što možemo da limitiramo štetu, da smanjimo patnju ljudi i smanjimo uticaj na globalnu ekonomiju, jer je rat došao nakon pandemije, usled klimatskih problema, nejednakosti", naveo generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Ali, trenutno, kazao je Gutereš, nema šanse da dođe do ozbiljnih pregovora, tako da ćemo morati da čekamo i da budemo jasni po pitanju principa, a to su poštovanje teritorijalnog integriteta i međunarodnog prava.

On je uporedio današnju nestabilnu geopolitičku situaciju sa Hladnim ratom, dodajući da, otkako pamti, svijet nije bio u težoj situaciji.

"Možda, da sam prošao Drugi svjetski rat, možda bih rekao da je to teže. Recimo, Hladan rat je bio lakši. Imali smo dva bloka, oni su imali svoja pravila. Imali su mehanizme šta da rade ukoliko problemi postanu ozbiljni. Danas, situacija je drugačija, jer ta geopolitička podjela utiče na globalnu situaciju. Ljudi su se navikli na devedesete, početak 21. vijeka, djelovalo je da nema rizika od globalnog sukoba", istakao je Gutereš.

On je rekao da su svi globalni izazovi povezani i gomilaju se kao automobili u lančanom sudaru.

"Gledamo u uragan kategorije pet. Globalna ekonomska kriza deluje sumorno. Svijet je usporen, recesije ima na sve strane. Ima poremećaja u snabdijevanju hranom, cijene su povećane, inflacija je tu, a to pogađa najranjivije. Nismo naučili lekcije iz pandemije, nismo spremni za eventualne nove pandemije", naveo je Gutereš.

Iz to, kako kaže, flertujemo sa klimatskom katastrofom.   

"Emisije štetnih gasova su na rekordnim nivoima. Bez daljih klimatskih akcija, skočiće temperatura za 2,8 stepeni, a posljedice će biti razarajuće. Neki dijelovi planete biće nenaseljivi. Na ivici smo nepovratnih promena, koje će negativno uticati na budućnost, na život kakav danas znamo",  upozorio je generalni sekretar UN.

Papa: Prizori iz Dnjepra slamaju srca, apelujem na mir

Papa Franja osudio je danas ruski raketni napad na stambenu zgradu u gradu Dnjepru na istoku Ukrajine, u kojem je poginulo 45 ljudi.

Kao i tokom svih svojih obraćanja od kada je Rusija napala Ukrajinu prošlog februara, papa je apelovao na mir na svojoj nedjeljnoj opštoj audijenciji u Vatikanu, prenosi Rojters.

"U subotu je još jedan raketni napad izazvao mnoge civilne žrtve, među kojima su i djeca. Sučestvujem u bolu koji slama srce članova njihovih porodica", rekao je papa.

On je dodao da su „slike i prizori ove tragične epizode snažan poziv savjesti svim ljudima" i da niko pred njima "ne može da ostane ravnodušan“.

Potvrđeni broj poginulih u ruskom raketnom napadu na stambenu zgradu u Dnjepru, na istoku Ukrajine, porastao je na 45, saopštile su ukrajinske vlasti.

Rusija negira da cilja civile u Ukrajini, uprkos dokazima o rastućem broju poginulih među stanovništvom, koji UN procjenjuju na više od 7.000, a Kremlj je saopštio da u raketnom udaru u subotu nije gađao nijednu stambenu zgradu.

Lavrov: Sa Zelenskim nema pregovora, Zapad želi konačno rješenje ruskog pitanja

Mirovni plan Zelenskog je apsurdan i sa njim su su pregovori nemogući, a Zapad vodi posredni rat sa Rusijom preko Ukrajine da bi konačno riješio rusko pitanje, izjavio je danas na godišnjoj konferenciji za novinare šef diplomatije Rusije Sergej Lavrov.

"Ne može biti ni govora o pregovorima sa Zelenskim zbog toga što je on zakonodavno zabranio da se vode pregovori sa ruskom vladom", izjavio je Lavrov, navodeći da je mirovni prijedlog Zelenskog apsurdan i da za sada nema ozbiljnih prijedloga o miru, prenose RIA Novosti.

Prema riječima Lavrova, Ukrajina ne smije da ima vojnu infrastrukturu koja bi mogla da predstavlja opasnost za Rusiju, što je i cilj takozvane specijalne vojne operacije koju je pokrenula Rusija u februaru prošle godine.

Zapad preko Ukrajine vodi posredni rat sa Rusijom, a njihov cilj je i konačno rješenje ruskog pitanja, kazao je ruski ministar spoljnih poslova.

Lavrov je pomenuo i vojne intervencije Zapada u bivšoj Jugoslaviji, Libiji, Iraku i Siriji.

"Srbija se protivila da se Balkan potčini Zapadu i šta se dogodilo sa Srbijom? Godine 1998. Džozef Bajden, koji je u to vrijeme bio senator, tražio je da pod hitno počne bombardovanje SR Jugoslavije, da se sruše svi mostovi preko Drine. I samo godinu dana kasnije to se i dogodilo", podsjetio je Lavrov.

Prema njegovim riječima, sankcije protiv Rusije mogu da budu uvedene i protiv bilo koje druge države koja odbija da ispuni američka naređenja, a Evropska unija izgubila je samostalnost u odnosu na NATO.

 "Proces formiranja multipolarnog svjetskog poretka biće dugotrajan, to će biti određena istorijska epoha, a mi smo na vrhuncu tog procesa", zaključio je Lavrov.

Šarl Mišel podržao slanje tenkova Ukrajini

Predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel podržao je danas slanje zapadnih tenkova Ukrajini, kao odgovor na napad Rusije.

"Skoro godinu dana Rusija je sledila strategiju uništavanja, terora, pokušala je da potčini ukrajinski narod. Mi, Evropska unija, nastavljamo sa podrškom dokle god bude potrebno", poručio je Mišel, a prenio Rojters.

Mišel je istakao da je sada vrijeme za pomoć i da Ukrajincima hitno treba još opreme.

"Lično sam za to da se pošalju tenkovi Ukrajini", rekao je Mišel.

Velt: Sofija tajno slala dizel gorivo ukrajinskoj vojsci

Bugarska je tajno snabdijevala dizel gorivom Oružane snage Ukrajine nakon početka ruske specijalne vojne operacije, javio je njemački list "Velt" citirajući bivšeg bugarskog ministra finansija Asena Vasileva.

"Bugarska je postala jedan od najvećih snabdjevača dizela u Ukrajinu /nakon početka ruske specijalne vojne operacije/ i povremeno je pokrivala 40 odsto potreba te zemlje", navodi se u objavi "Velta".

Vasilev je istakao da je od uprave jedne rafinerije u bugarskom gradu Burgas zatražio da Oružanim snagama Ukrajine pošalje višak dizel goriva koji nije namijenjen za domaće tržište nakon što se "jedan ukrajinski predstavnik" žalio tokom sastanka Svjetske banke u Vašingtonu u aprilu da Ukrajini "ponestaje goriva", prenio je TASS.

"Velt" ističe da su isporuke tajno izvršene preko stranih posredničkih firmi.

Ukrajinski zvaničnici potvrdili su njemačkom listu da su dobili dizel gorivo od Bugarske "u ključnom trenutku".

Prema pisanju "Velta", igra "žmurke" završena je ranije ovog mjeseca, nakon što je Bugarska preuzela punu kontrolu nad rafinerijom koja je prekinula veze sa Moskvom. Sofija je u novembru poslala zahtjev Evropskoj komisiji da dozvoli Bugarskoj da iskoristi uvoz ruske nafte i izvoz dizel goriva preko mora.

Bugarski poslanici usvojili su u subotu, 13. januara, dopune zakona o administrativnom regulisanju ekonomskih aktivnosti povezanih sa naftom i naftnim derivatima, što je omogućilo da se uvede spoljno upravljanje rafinerijom "Lukoil njeftohim" u Burgasu u situaciji kada su ugroženi državna bezbjednost, javni red i ključne isporuke.

Predstavništvo DNR-a: Teritorija Donjecke Narodne Republike gađana 21 put

Ukrajinske trupe su tokom proteklog dana 21 put granatirale teritoriju Donjecke Narodne Republike /DNR/, saopštilo je predstavništvo DNR-a u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju pitanja u vezi sa ratnim zločinima Ukrajine.

Na područja pod ruskom kontrolom pale su 123 granate, prenosi "Sputnjik".

Zamjenik šefa Luganske Narodne Republike /LNR/ Leonid Pasečnik saopštio je na svom "Telegramu" da se 30 boraca LNR-a, oslobođenih iz ukrajinskog zarobljeništva, nakon pružene primarne medicinske pomoći u Moskvi vraćaju u Republiku.

On je precizirao da su mnogi od njih u zarobljeništvu pretučeni i uvjeravani da se "nikada neće vratiti kući".

Pasečnik je dodao da se nastavlja rad na oslobađanju onih koji su ostali u ukrajinskom zatvoreništvu.

U Kijevskoj, Dnjepropetrovskoj i Odeskoj oblasti Ukrajine već četvrti dan su na snazi vanredna isključenja struje, saopštio je ukrajinski energetski holding DTEK.

Pao helikoter kod Kijeva, poginuo ukrajinski ministar

Šesnaest ljudi, uključujući ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Denisa Monastirskog i druge zvaničnike ministarstva, poginulo je kada se helikopter srušio u blizini Kijeva u gradu Brovari, rekao je šef policije.

Letjelica je pala blizu obdaništa i stamabenog bloka.

Među poginulima je dvoje djece, a njih deset je u bolnici.

Lokalne vlasti: Srušio se helikopter kod obdaništa u blizini Kijeva

Helikopter se srušio u srijedu u blizini obdaništa i stambene zgrade u gradu Brovari u blizini ukrajinske prestonice Kijeva, a ima i povrijeđenih, rekao je načelnik te oblasti.

"U trenutku nesreće djeca i osoblje ustanove bili su u vrtiću. Svi su sada evakuisani", napisao je guverner Kijevske oblasti Aleksij Kuleba na Telegramu.

Putin: Spriječiti izvoz prinosa naredne žetve, zemlji potrebne stabilne rezerve

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da izvoz predstoječeg prinosa žetve žitarica trebalo spriječiti jer su zemlji potrebne stabilne rezerve.

"Iako postoji potreba da obezbijedimo finansijske rezultate kompanija koje posluju u sferi agrobiznisa, ne možemo dozvoliti da se sve iznese u inostranstvo. Potražnja će biti velika i već postoji, uprkos svim logističkim, teretnim i ograničenjima osiguranja. Definitivno su nam potrebne rezerve pošto još ne možemo znati rezultate poljoprivredne proizvodnje u 2023. godini", rekao je Putin, prenosi Tas.

Putin je dodao da je teško predvidjeti šta će se dešavati u 2023. godini i da je Rusiji iz tog razloga potrebno da sačuva stabilne rezerve.

Tas: Ruska nuklearna podmornica na putu ka bazi Sjeverne flote

 Najnovija podmornica ruske mornarice, sa balističkim projektilima na nuklearni pogon, "Generalissimus Suvorov" na putu je ka privremenoj bazi Sjeverne flote na Arktiku, izvestila je novinska agencija Tas pozivajući se na neimenovane izvore u Ministarstvu odbrane.

"Pre neki dan je podvodna krstarica 'Generalissimus Suvorov' krenula na put od brodogradilišta Sevmaš u Severodvinsku do svoje privremene baze Sjeverne flote", rekao je jedan od izvora.

Podmornica će kasnije ući u službu ruske Pacifičke flote, navodi Tas.

Stratešku podmornicu je predsjednik Vladimir Putin zvanično uvrstio u sastav ruske mornarice krajem 2022. godine.

Planirano je da se na kraju pridruži i ojača snage podmornica na nuklearni pogon Ruske Pacifičke flote i da na ljeto bude premještena u podmorničku bazu Ribačij na poluostrvu Kamčatka.

"Generalissimus Suvorov" je ruska strateška nuklearna podmornica (krstarica) 4. generacije.
Podmornice ovog projekta su opremljene interkontinentalnim balističkim raketama "Bulava".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.