ANALIZA Koridor Suvalki Ahilova peta NATO-a

Veljko Zeljković
ANALIZA Koridor Suvalki Ahilova peta NATO-a

MOSKVA - Eventualna vojna akcija, odnosno scenario za uspostavljanje kopnenog koridora između Bjelorusije i ruske oblasti Kalinjingrad, što podrazumijeva zauzimanjem koridora Suvalki, nije realan, jer bi to vjerovatno bio uvod u otvoreni rat Rusije sa NATO-om.

Kaže ovo za “Glas Srpske” general-major u penziji i bivši načelnik Uprave za strategijsko planiranje Vojske Srbije Božidar Forca, osvrćući se i analizirajući nedavno objavljene obavještajne procjene da je prebacivanje plaćenika “Vagnera” u Bjelorusiju bio samo “suptilan potez” i vješt šahovski potez u režiji Vladimira Putina, čiji je krajnji cilj zauzimanje koridora Suvalki i fizičko spajanje Bjelorusije sa Kalinjingradom, koji trenutno nema nikakvu kopnenu vezu s Rusijom.

Prema navodima tih zapadnih obavještajnih stručnjaka, ali i analitičara, navodno postoji nekoliko scenarija za uspostavljanje ovog kopnenog koridora između Bjelorusije i Kalinjingrada - kroz Litvaniju ili Poljsku, a oba uključuju napad na granicu i prebacivanje vojne opreme iz Bjelorusije. Prema autorima ovog izvještaja, koji je procurio u javnost, ako bi ruski proboj bio brz i odlučan, NATO jednostavno ne bi imao dovoljno vremena za reakciju, a kada koridor bude postavljen, biće prekasno.

U tom slučaju, kako navode, Abhazija, nepriznata otcijepljena regija Gruzije koju Moskva podržava od ranih devedesetih, mogla bi nakon toga biti proglašena dijelom Rusije, što bi proširilo rusku teritoriju i za birače stvorilo privid o tome kako Rusi “ne ostavljaju svoje”. Oni upozoravaju i na to da bi se ruske trupe mogle vratiti i Nagorno-Karabah.

Prema riječima Force, ništa od ovog nije realno u sadašnjim okolnostima, iako su se ovakve najave mogle čuti i iz same Moskve, iz koje je u nekoliko navrata poručivano sa bi “vagnerovci” mogli “za nekoliko sati” izvršiti upad u koridor Suvalki, najkraći put od Bjelorusije do Kalinjingrada, koji se proteže između Poljske i Litvanije.

Forca smatra da Rusija u ovom trenutku nije spremna na takvu vojnu avanturu, pogotovo jer suverenitet ove ruske oblasti nije u opasnosti. Kako kaže Kalinjingrad je dio Ruske Federacije i zaštićen je nuklearnim kišobranom Kremlja.

- On je ključna lokacija za bilo kakav konvencionalni ili nuklearni rat s obzirom na tamošnju veliku zalihu ruskog nuklearnog oružja te na njegovu poziciju, kao eksklave između članica EU i NATO-a Poljske i Litvanije. Vjerujem da će tako i ostati, iako mnogi ovu oblast vide kao najopasnije mjesto na svijetu. Brine me samo Poljska i Litvanija. Ako bi i došlo do neke vojne akcije, da se pod kontrolu stavi koridor Suvalki, onda to samo Varšava može izvesti, naravno uz saglasnost Amerike, koja bi na taj način Evropu gurnula u opasni rat sa Rusijom - kaže Forca.

Obrazlaže to činjenicom što lokacija Kalinjingrada daje pristup Sjevernom moru bolji nego što to čine luke u okruženju Sankt Peterburga, što ovu oblast čini Ahilovom tetivom ovog vojnog saveza.

- Kalinjingrad pruža i mogućnost sakupljanja obavještajnih podataka. I ako rat potraje i bude išao u sadašnjem smjeru, koji nije povoljan za Vašington, koji ne zna kako da se iz njega izvuče, jastrebovima iz Vašingtona bi svašta moglo pasti na pamet - dodaje Forca, pojašnjavajući kako su i navodni scenariji o ruskoj akciji “spašavanja” Kalinjingrada i priče o “Vagner” grupi možda i alibiji za tako nešto.

Koridor

Koridor Suvalki predstavlja 65 kilometara dug pojas zemlje na granici Litvanije i Poljske koji dijeli rusku eksklavu Kalinjingrad od Bjelorusije. Do raspada SSSR-a, te članstva baltičkih zemalja u NATO-u ovaj uski pojas zemlje na granici Litvanije i Poljske nije imao neki poseban strateški značaj. Ali, geopolitičke promjene su dovele do toga da je ovaj koridor postao mjesto od najvećeg strateškog značaja kako za NATO tako i za Rusiju. Prema mišljenju mnogih analitičara upravo bi ovaj prostor bio mjesto početnog sukoba u hipotetičkom Trećem svjetskom ratu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana