Gujon: Srbima na Kosmetu potrebni solidarnost i ispružena ruka

Gujon je za RTS rekao da je uvijek kompleksno organizovati humanitarni konvoj, pogotovo iz Francuske i pogotovo u vrijeme pandemije koronavirusa, ali da su i ovaj put, 17. godinu zaredom, uspjeli da dođu do najugroženijih i da podjele humanitarnu pomoć prikupljenu u Francuskoj.

Naveo je da je ove godine dio volontera bio na Kosovu i Metohiji i djelio od sela do sela humanitarnu pomoć, a da je drugi dio bio u Raškoj oblasti. Gujon je rekao da je bio sa volonterima u Raškoj oblasti, a da mu je već tri godine zabranjen ulazak na Kosovo i Metohiju.

"U razgovoru sa ljudima sam zaključio da im je pored materijalne potrebna i moralna podrška. Sećam se svog prvog humanitarnog konvoja 2005. godine, kada sam imao 19 godina. Tada su nam govorili da dođemo opet i u slučaju da nemamo ništa da im poklonimo. Danas, 17 godina kasnije, poruka je nažalost ista, jer se ni situacija nije mnogo promenila i itekako je teška i napeta", naglasio je Gujon.

Ukazao je da je 2021. godine, u odnosu na prethodnu, bilo 50 odsto više napada na Srbe na Kosovu i Metohiji.

"U mnogim mjestima na Kosovu i Metohiji ne možete da govorite na srpskom jeziku, ne možete da slavite Vaskrs u Đakovici, stalno organizuju neke demonstracije. Meni su zabranili ulazak na Kosovo 2018. godine, kao i mnogim drugim humanitarcima koji pomažu Srbima i drugim ljudima u enklavama koji govore istinu o patnji srpskog naroda koja traje već 22 godine", rekao je Gujon.

Gujon, koji je i direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, naveo je da se do oktobra prošle godine oko 92.300 ljudi vratilo u Srbiju. Naveo je da od 2015. godine traje trend da se vraćaju i ljudi koji su radili ili studirali u inostranstvu i tamo imali sve što im je potrebno.

"Ako Srbija uspe da nastavi sa tim trendom povratka naših ljudi iz inostranstva, to će itekako mnogo značiti u ekonomskom i demografskom smislu", istakao je Gujon.

On je ukazao da je demografska slika i natalitet cilj broj jedan, ne samo Srbije, već i cele Evrope koja stari. Gujon smatra da će bogate zemlje, ako ne uspeju da reše svoj demografski deficit, imati ogromne probleme u budućnosti. Prema njegovom mišljenju, siromašnije zemlje, poput Srbije, ako uspiju da riješe demografski pad, imaće svakako bolju budućnost.

Gujon je naglasio da sa ljudima u dijaspori rade na očuvanju jezika, identiteta i kulture i anevo da su prethodne godine širom svijeta otvorene 23 dopunske škole srpskog jezika i da u njima više od 800 djece uči srpski jezik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.