Dva modela civilne vojske u Srbiji
BEOGRAD - Obavezno služenje vojnog roka se vraća, po svemu sudeći, od sljedećeg septembra, a sa njim će se vratiti i „civilna vojska“ koja bi mogla da se služi takođe u kasarni, prema najavi premijera Miloša Vučevića.
Analitičari ocjenjuju da bi to bilo najjeftinije i najbezbolnije rješenje, ali da bi mnogo efikasnije bilo kada bi „civilci“ prošli obuku civilne zaštite u slučaju požara i poplava.
Vučević je još u januaru rekao da „nije suština“ da oni koji se pozivaju na prigovor savjesti idu u obdanište i „sklone se iz vojne obaveze“, te dodao da „ako imate pravo da istaknete prigovor savjesti, to je za nošenje oružja, a ne za život u kasarni“. Tom prilikom sadašnji premijer je otkrio prijedlog ministarstva odbrane da civilno služenje traje duplo duže od vojnog roka.
Ako imamo u vidu da je predsjednik Aleksandar Vučić nedavno potpisao saglasnost da se uvede obavezno služenje vojnog roka od 75 dana, to znači da bi „civilna vojska“ trajala 150 dana, odnosno pet mjeseci.
Dva modela „civilne vojske“ u svijetu
Šta će oni koji se pozovu na prigovor savjesti raditi u civilnoj vojsci tih pet mjeseci?
Aleksandar Radić, vojni analitičar, navodi da u svijetu postoje dva modela civilnog služenja vojnog roka:
„Civilci više služili po kafićima nego u ustanovama“
Kako kaže Radić, prvi model Srbija je primjenjivala tokom prve decenije 21. vijeka, dok drugi model podrazumijeva da regrut zaduži vojničku uniformu, ali da ne prolazi direktnu vojnu obuku sa oružjem.
- Oni u vojsci izvode fizičke poslove kao podršku radu u vojsci. Međutim, u takvim slučajevima postoji opasnost da se u kasarni napravi razlika između 'pravih' i 'manje pravih' vojnika, analizira Radić.
On smatra da je Srbija, ipak, bliža drugom modelu civilnog služenja vojnog roka.
- Imamo negativna iskustva sa služenjem civilne vojske u zdravstvenim i socijalnim ustanovama jer se ispostavilo da su mnogi takvi vojnici više bili po kafićima nego na radnom mjestu. Ako bi se to ponovilo, kompromitovali bismo obavezno služenje vojnog roka jer bi neki služili vojsku, a drugi ne, objašnjava Radić.
„Centri za obuku civilne zaštite su nam prevaziđeni“
Postavlja se pitanje da li bi civilci mogli služiti vojsku u centrima za obuku civilne zaštite. Radić tvrdi da to nije realno.
- Centri za obuku civilne zaštite su nam prevaziđeni i ne vjerujem da bi država stigla do septembra da pripremi te objekte za prijem većeg broja ljudi. Čak će i priprema kasarni za regrute u narednih godinu dana biti veliki izazov. Zato mislim da je realnije da će civilni vojnici služiti u kasarni bez oružja, navodi Radić.
„Civilci u kasarni bi bili pomoćno osoblje vojsci“
Prigovor savjesti je Ustavom zagarantovano pravo svakog regruta.
- U kasarni bi civilci bili praktično pomoćno osoblje vojsci. Uređivali bi kasarnu, krug oko kasarne, čistili toalete, radili u kuhinji. Bavili bi se takozvanim 'džuboksom', kako smo mi to voljeli da kažemo u vojsci, a to je pranje tanjira u vojničkoj menzi. Imajući sve to u vidu, civilci bi trebalo da razmisle da li su njihova uvjerenja, odnosno prigovor savjesti, toliko jaka da pet mjeseci budu ispomoć vojsci, zaključuje Radić.
Da li bi bilo korisnije da civilci prođu obuku civilne zaštite za slučajeve požara ili poplava?
S druge strane, Zoran Dragišić, profesor na Fakultetu bezbjednosti, ne vjeruje da „država želi da od civilaca napravi sobarice u vojsci“.
- Mislim da bi bilo mnogo svrsishodnije da civilci prođu obuku civilne zaštite, koja nije u suprotnosti sa prigovorom savjesti. Prije svega mislim na obuku civilne zaštite u slučaju požara ili poplave, jer smo, nažalost, svjedoci da sve češće imamo takve vanredne situacije, navodi Dragišić.
Kako kaže, tokom pet mjeseci mogla bi se proći određena obuka „u gašenju požara i akcijama spasavanja od poplava“.
- To bi bilo veoma korisno jer bismo od tih regruta napravili rezerviste civilne zaštite. Naravno, oni tokom civilnog služenja vojnog roka ne bi prošli kompletnu obuku za vatrogasce, koja je složena i komplikovana, ali bi bili dovoljno osposobljeni da mogu da budu od koristi i formiraju jedinice civilne zaštite opšte namjene, analizira Dragišić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
