Srbima u Hrvatskoj potrebna pomoć Evrope
Zagreb - Nešto manje od 200.000 Srba koji žive u Hrvatskoj 1. jula ušlo je u Evropsku uniju. Oni kažu da nemaju takav osjećaj, zbog teških uslova u kojima žive.
Oni žive u Hrvatskoj, a veliki broj njih su povratnici poslije "Oluje" i ratova devedesetih.
Evropski standardi tek treba da stignu u ova mjesta, mada stižu teško, jer je mladih sve manje, a staračka domaćinstva su sve brojnija. Poslije tri i po godine u maloj izbjegličkoj sobi na Paliću Ljuba Vrga je sa porodicom i dvoje djece riješila da se vrati u svoj Mali Gradac. Četrnaest godina kasnije, neobnovljena škola pored njene kuće pokazuje da je i dalje sve kao nekad. Prije rata, u Glini su živjele dvije trećine Srba i jedna trećina Hrvata. Danas je situacija obrnuta, pa je gradonačelnik Milan Bakšić iz redova hrvatskog naroda. Kazao je da Srbe i Hrvate ovdje spaja zajednički problem - ekonomija. Ulice Gline puste su u bilo koje doba dana. Prije rata, ovdje je živjelo oko 25.000 ljudi, danas samo nešto više od devet hiljada. Neki se nikad nisu vratili.
Prvi čovjek Srpskog nacionalnog vijeća Milorad Pupovac je rekao da ulaskom u EU pitanje Srba u Hrvatskoj više nije samo hrvatsko, već evropsko pitanje. Evropa za Glinu znači i korišćenje evropskih fondova, pa se tako iz Brisela očekuje novac za razne projekte. Jedan, ipak, nikako da zaživi, a simboliše suživot Srba i Hrvata - u centru Gline djelimično je obnovljena i u privatnom vlasništvu stoji kuća hrvatske himne, u kojoj je Josif Runjanin, porijeklom Srbin, komponovao pjesmu "Lijepa naša domovino".
Dok se širom Hrvatske do kasno u noć slavio ulazak u Evropsku uniju, u izbjegličkom kampu u Krnjači, kod Beograda, preostali nesrećnici, koji su uglavnom 1995. godine napustili svoje domove, ovaj datum su "proslavili" svako u svojoj baraci, bez struje, ali i nade da će i oni negdje otići.
- Više od Hrvatske me zanima da li će struja doći u sljedećih par časova, da mi se ne ubuđavi veš u mašini - kazala je 63-godišnja Dubravka Mauduš, koja je u kampu od 1995. godine. Sa sinom je izbjegla iz Siska. Kako kaže, "negdje je čula" da je Hrvatska ušla u Evropu.
Njemačka
Predsjednik Odbora za evropske poslove Bundestaga Ginter Krihbaum izjavio je u Zagrebu da Njemačka nije srećna zbog promjene zakona u Hrvatskoj, koja sprečava izručenje bivšeg šefa jugoslovenske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj. U Hrvatsku su već stigla 84 evropska naloga za hapšenje. Policija je locirala 28 osoba, od čega su 22 uhapšene.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
