Slučaj Perković: Vlada iznenađena odlukom
Zagreb - Vlada u Zagrebu nugodno je iznenađena odlukom tamošnjeg suda, koji je donio odluku o izručenju Josipa Perkovića Nemačkoj, pišu hrvatski mediji.
Tamošnji mediji danima analiziraju ubistvo Stjepana Đurekovića u Minhenu prije 30 godina, za čiju organizaciju je on osumnjičen, dok advokat bivšeg udbaša Anto Nobilo pokušava da teret odgovornosti prebaci na tajne službe Srbije i Crne Gore.
Pozivajući se na visoki izvor iz hrvatske vlade, zagrebački "Jutarnji list" piše da u tom izvršnom organu smatraju da sud prilikom donošenja odluke nije poštovao hrvatske zakone. "Skandalozna odluka. Hrvatski sudovi ne žele da sprovode hrvatske zakone. Ovo je državni udar s pištoljem na vodu", rekao je izvor lista.
Odlukom zagrebačkog Županijskog suda nezadovoljan i Perkovićev advokat Anto Nobilo koji od hapšenja njegovog štićenika ponavlja isto: "Žalićemo se Vrhovnom, a ako bude trebalo i Ustavnom sudu".
Suština nezadovoljstva sudskom odlukom je tvrdnja da je "slučaj Perković" u Hrvatskoj zastario i da on ne može biti izručen Njemačkoj zbog organizacije ubistva Đurekovića 1983. godine nadomak Minhena. Državno tužilaštvo smatra da je zastarjelost tog slučaja nastupila 1998, a prema tumačenju sudije Županijskog suda koje je odobrilo izručenje Perkovića zastarjelost nastupa 2033. godine.
List piše da je, sudeći prema obrazloženju Županijskog suda, koji se poziva na praksu Vrhovnog suda, posve izgledno da će taj sud odobriti izručenje nekadašnjeg funkcionera jugoslovenskih i hrvatskih tajnih službi. Ostaje samo nejasno, dodaje se, da li će najavljena žalba Ustavnom sudu odložiti izručenje Perkovića, ukoliko Vrhovni sud potvrdi odluku Županijskog suda o izručenju. Odgovor na to pitanje nije dao ni Nobilo.
Prema nekim tumačenjima, konačna odluka da li će Perković biti izručen ili ne, mora biti donijeta u roku od 60 dana od dana hapšenja. Perković je uhapšen 1. januara, neposredno nakon stupanja na snagu zakona o evropskom nalogu za hapšenje.
Pravosudno-politički triler oko izručenja Perkovića izazvalo je žestoka, ali i različita reagovanja, pa ovaj hrvatski dnevnik piše, da se već sprema novi potez, odnosno da će Sabor doneti autentično tumačenje Zakona o pravosudnoj saradnji.
Riječ je, kako se navodi, o institutu koji se rijetko koristi, a u ovom slučaju vladauća većina će posegnuti za njim kako bi pokazala da sudovi nisu sprovodili zakon donesen u Saboru. Doneseći autentično tumačenje zakona, Sabor će, tvrdi list, jasno da kaže šta je zakonodavac želio da postigne određenim zakonom, u ovom slučaju Zakonom o pravosudnoj saradnji. U autentično tumačenje zakona Sabor će krenuti nakon što počne prolećno zasjedanje koje se očekuje da počne 22. Januara.
"Sabor neće žuriti s donošenjem autentičnog tumačenja zakona, to neće sprečiti izručenje Perkovića, ali će spašavati hrvatsku pravnu državu", rekao je neimenovani izvor "Jutarnjeg".
Ubistvo staro 30 godina koje je podiglo toliko buke u Hrvatskoj nije bilo tipična likvidacija nekog emigranta, kakvih je tadašnja Služba državne bezbjednosti organizovala i izvela više desetina tokom četiri decenije, od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do početka 90-tih godina.
Zagrebački "Večernji list" piše da je to bilo jedino ubistvo za koje se tvrdi da mu razlog nije bila "neprijateljska djelatnost" žrtve, već da je Đureković ubijen u okviru "zataškavanja malverzacija sina jednog od najmoćnijih ljudi u tadašnjoj Jugoslaviji".
"Prema svjedočenju ubice bezbjednosnih službi Vinka Sindičića, hrvatski emigrant Stjepan Đureković, bivši direktor Ina-Marketinga, ubijen je jer je znao sve o malverzacijama koje je u toj kompaniji sprovodio Vanja Špiljak, sin tada visokog funkcionera Mike Špiljaka", navodi list. Đureković je, dodaje se, to znao zato što je njegovo odjelenje prikupljalo devize i proslijeđivalo ih Špiljaku koji je tada bio zadužen za nabavku nafte. Sindičić je tako svjedočio tokom svedočenja na suđenju Krunoslavu Pratesu, koji je u Njemačkoj osuđen zbog učešća u organizaciji ubistva Đurekovića na doživotni zatvor.
Vanja je pronevjerio veliki iznos koji je ubirao po tržištima nafte. Mika Špiljak inicijator je ubistva, a sve zato da bi prikrio malverzacije svoga sina Vanje u Ini", posvjedočio je Sindičić u Minhenu, navodi list i dodaje da je on tvrdio i da je Špiljak stariji preko jedne moćne osobe iz tadašnjeg CK SKH i hrvatskog ogranka udbe Zdravka Mustača i Perkovića, koji mu je bio podređen, pokrenuo akciju likvidacije Đurekovića.
Hrvatin: Pritisak na sud
Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin žestoko je reagovao povodom izjave "visokog izvora iz vlade" da u "slučaju Perković" hrvatski sudovi ne žele da sprovode zakone, istakavši da je nedopustiva, nezakonita i da utiče na nezavisno hrvatsko sudstvo.
"Konkretna izjava i komentar, ako doista dolaze iz izvršne vlasti kako to novinar prenosi, s obzirom na način kako su izrečeni, koristeći krajnje i isključive ocjene o nepoštivanju zakona od suda, kao i vrijeme kada su izrečeni, prije najavljenog žalbenog postupka u kojem će se odlučivati o toj odluci nižeg suda (pa i prije nego što je sud objavio pisane razloge za odluku koju je donio) - jesu i uvijek će biti nedopustiv pokušaj nepoštivanja i omalovažavanja sudske vlasti", istakao je Horvatin u saopštenju.
Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske navodi da takav komentar, pa i nepravosnažnost sudske odluke, predstavlja "protivustavni nezakonit pokušaj izvršne vlasti, s jasnom namjerom uticaja na dalji tok ovog postupka i odluku u konkretnom predmetu koji će se, kako je najavljeno, naći na odlučivanju i pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske".
"Zato Vrhovni sud Republike Hrvatske upozorava na nedopustivost takvih i sličnih izjava, ocijena i/ili komentara kojima se zadire u nezavisnost suda u konkretnom predmetu ali i uopšteno, a time i na temeljni princip djelovanja svakog pojedinog suda i na sudsku vlast u celini", naveo je Hrvatin, prenijela je agencija Hina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
