Ko su pregovarači sa EU u regionu

Tanjug
Ko su pregovarači sa EU u regionu

Beograd - Političari u Srbiji imaju još nekoliko dana da odaberu glavnog pregovarača sa EU. U zemaljama regiona to su nestranačke ličnosti, stručnjaci i karijerne diplomate.

Šef pregovaračkog tima Hrvatske u pristupnim pregovorima sa EU bio je diplomata od karijere Vladimir Drobnjak, u Crnoj Gori, koja sa EU pregovara od 29. juna prošle godine, to je takođe diplomata Aleksandar Andrija Pejović.

Vladimir Drobnjak je sedam godina bio glavni hrvatski pregovarač. O njegovom izboru na tu poziciju su se u januaru 2005. godine usaglasili čelnici svih tadašnjih parlamentarnih stranaka - na vlasti i u opoziciji

Nema podataka da je Drobnjak bio član neke od hrvatskih stranaka. Na dužnost glavnog pregovarača Drobnjak je stigao iz Njujorka, gdje je od jula 2003. bio ambasador Hrvatske pri Ujedinjenim nacijama.

Za posao glavnog pregovarača Drobnjak je, kako je tada ocjenjeno, bio visokokvalifikovan zahvaljujući dotadašnjem iskustvu koje je stekao u diplomatiji.



Prije Njujorka on je Hrvatsku predstavljao pri Evropskoj zajednici u Briselu i u isto vrijeme je bio član hrvatskog pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU.

Diplomatsku karijeru Drobnjak je započeo znatno ranije, početkom devedesetih godina, kada je bio imenovan za zamjenika stalnog predstavnika Hrvatske pri UN u Njujorku.

Hrvatski mediji su ga smatrali "čovjekom iz senke", a on je govorio da je kao nekadašnji novinar često bio dostupan medijima, jer je bio svjestan njihove važnosti i potrebe širenja informacija o pregovaračkom procesu.

Stručnjaci iz Slovenije, koja je u EU od 2004. godine, tvrde da glavni pregovarač treba da bude osoba koja će biti što je moguće više vezana za premijera, odnosno za centar u kome se odlučuje.

Crna Gora je šest mjeseci od otvaranja pregovora sa EU na poziciju šefa pregovaračkog tima na putu "od trnja do zvijezda" izabrala ambasadora Aleksandra Andriju Pejovića. Pejović je istovremeno koordinator za pretpristupne fondove podrške EU Crnoj Gori.

Rođeni Kotoranin, magistarske studije je završio na Nacionalnom univerzitetu Grčke u Atini, a od marta 2010. godine bio je na dužnosti šefa Misije Crne Gore pri EU.

Oktobra te godine imenovan je za stalnog predstavnika - ambasadora Crne Gore pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja u Hagu.

Za vrijeme svog mandata u Briselu učestvovao je u svim najvažnijim dešavanjima u vezi sa evropskim putem Crne Gore, od predaje odgovora na Upitnik EK, preko dodjeljivanja statusa kandidata do najnovije odluke o otpočinjanju pregovora.

Njegov rad se, prema informacijama sa stajta vlade, ogledao kako u odnosima, komunikaciji i susretima koje Crna Gora ima s Evropskom komisijom, Evropskim parlamentom i Savetom EU, tako i s predstavništvima država članica, ali i zemalja regiona i ostalim pripadnicima diplomatskog kora u Briselu.

Pejović slovi za nestranačku ličnost, a na njegovo znanje primjedbe nije imala ni crnogorska opozicija, osim da mu možda nedostaje iskustva.

Makedonija je još 2005. godine dobila status kandidata za EU ali zbog problema sa Grčkom oko imena zemlje, nije dobila i "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora.

Makedonija je ipak proljetos od Evropske komisije dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora, nema glavnog pregovarača pa se pregovori odvijaju na više nivoa od premijera preko ministra za evropske integracije...

Turska je zemlja koja je više od dvije decenije u procesu evropskih integracija, ali se još ne nazire ni kada bi uopšte mogla da postane članica EU.

Turska zvanični zahtjev za članstvo u tadašnoj Evropskoj ekonomskoj zajednici podnijela u decembru 1999. godine, a pregovore o članstvu je započela u oktobru 2005. godine, kada i Hrvatska.

Glavni pregovarač Turske je Egeman Bagiš, bivši član parlamenta i aktuelni ministar odgovoran za EU.

BiH je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU potpisala 2008. godine i još treba da čeka na odluke o statusu kandidata pa zatim o otvaranju pregovora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana