Josipović u oktobru u Beogradu

On je ujedno ocijenio i da su odnosi Srbije i Hrvatske ušli u drugu, bolju fazu.

U intervjuu za agenciju Beta, koji je rađen prvog dana hrvatskog članstva u Evropskoj uniji, Josipović je rekao da su u toku pripreme za njegovu posjetu Beogradu u oktobru.

"Naši timovi dogovaraju sastanak, najvjerovatnije će taj sastanak biti u 10. mjesecu", objasnio je hrvatski predsednik.

Na pitanje zašto se sa Nikolićem nije zvanično sreo tokom njegovog učešća na proslavi hrvatskog pristupanja EU u Zagrebu, kako je to očekivano u Beogradu, Josipović je odgovorio da je sa srpskim predsednikom u Zagrebu "sjedeo i razgovarao", ali da zvaničan bilateralni susret nije bilo moguće organizovati zbog velikog broja stranih gostiju.

Josipović je najavio i da će u naredna tri-četiri mjeseca posjetiti sve zemlje u regionu, a prva službena posjeta kao predsjednika 28. države članice EU biće posjeta BiH.

Hrvatski predsednik je negirao da je u odnosima Zagreba i Beograda bilo "ledeno doba" rekavši da je "postojala faza kada je došlo do zahlađenja, ali na verbalnom, ne praktičnom nivou".

"Drago mi je da smo ušli u drugu, bolju fazu i na komunikacijskom nivou. To je naša zajednička odgovornost, i političara i medija i svih onih koji žele dobro gradjanima s obije strane granice", naglasio je Josipović.

On je podsjetio da je imao odličnu saradnju s bivšim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, ali nije želio da poredi bivšeg i sadašnjeg srpskog predsejdnika.

"Poštujem izbor građana Srbije i ne bih poredio predsjednike. Odlično sam sarađivao s Tadićem, nema nikakvog razloga da isto ne bude s Nikolićem. Znamo da je jedan možda splet nesrećnih izjava bio razlog za nešto suzdržaniju komunikaciju. Sad takvog razloga više nema i nadam se da ga neće biti ni s jedne strane", naglasio je Josipović.

Prema njegovim riječima, to je prilika da se i s predsjedničkog nivoa "poguraju pozitivni procesi".

Josipović je izjavio da njegova zemlja ostaje privržena nastavku širenja Unije na sve zemlje regiona i da na putu evropskih integracija neće blokirati susjede.

"Hrvatska je imala teške pregovore, težak postupak ulaska u EU, ali se isplatilo. Hrvatska je postala bolje društvo i ja našim susjedima želim da što brže pređu taj put", poručio je Josipović u intervjuu za agenciju Beta.

On je rekao da se ulaskom Hrvatske u EU suštinski ne mijenja njen odnos prema susjednim zemljama koje nisu članice, i podsjetio da i bivša, i sadašnja hrvatska vlada imaju jasnu želju da Hrvatska bude dobar partner i susjed.

"Promjena je ta da Hrvatska, kao članica EU, može da više pomogne susjedima, ali i sebi. Naš strateški interes je da sve zemlje budu u EU koja je jamstvo mira, stabilnosti i dobre saradnje, trgovine, nauke i svega drugog", naglasio je Josipović.

Predsjednik očekuje da će članstvo Hrvatske u EU i pomjeranje granica Unije na Balkanu vrlo pozitivno uticati na region što je pokazalo i hrvatsko iskustvo. On je rekao da se Hrvatska zalagala da njeni susjedi po ulasku Hrvatske u Uniju dobiju mogućnost prelaska granice s ličnom kartom, ali da su za sada u EU rezervisani prema toj ideji.

"Vjerujem da, možda, kada se malo ustali situacija, kada bude jasno da nema nekog velikog bijega preko granice, da će se takav režim ustanoviti u odnosu na granicu koja je uz Hrvatsku", procenio je on.

Na pitanje kada očekuje dalje širenje EU, Josipović je odgovorio da je uvjeren da će za zemlje regiona glavno biti ispunjavanje kriterijuma.

"To neće biti lako, zavisi samo od vas. Posebno zato što neće biti 'paket-aranžmana', već će svaka zemlja napredovati svojim tempom", rekao je hrvatski predsjednik.

Izrazio je uvjerenje da će, uz ispunjavanje kriterijuma, ulazak Srbije u Evropsku uniju "možda biti brži nego što neki predviđaju" uz to što unutar EU postoji pozitivno raspoloženje, barem iz Hrvatske i Slovenije.

Upitan da li je moguće da, uprkos obećanjima da to neće činiti, Hrvatska iskoristi članstvo u Uniji i otvorenim pitanjima blokira svoje susjede na njihovom evropskom putu, Josipović je odgovorio da postoji teoretska mogućnost, ali da u to ne vjeruje.

"Možda je moguće zamisliti neke velike poremećaje u međusobnim odnosima zbog kojih bi moglo doći do zastoja, ali to je samo teoretska mogućnost. Ja u to ne vjerujem. Mislim da je opšte raspoloženje u politici, pa i u javnosti da se susjedi podrže.

Ulazak Hrvatske u Uniju, ocijenio je Josipović, ubrzaće proces rješavanja otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. Što se tiče nerješene granice na Dunavu, Josipović smatra da to nije "vruće pitanje" i da će se najvjerovatnije ići na međunarodnu arbitražu.

Kao posebno važno naveo je potrebu rješavanja pitanja nestalih koje je primarno ljudsko, a onda i političko pitanje.

"Tu smo u zadnje vrijeme napravili ozbiljne i važne iskorake. Nema nijednog razloga da obije drzave do kraja ne istraže šta se dogodilo i da ne omoguće porodicama da saznaju šta je bilo s njihovim najmilijima", ukazao je hrvatski predsjednik.

Poručio je da u Hrvatskoj nema politike koja bi izgbjeglima zabranila da se vrate, iako u praksi postoje problemi, posebno kada je riječ o vraćanju imovine. Ocijenio je da je danas to prvenstveno ekonomsko pitanje, ali pitanje je i to koliko ljudi poslije 20 godina zaista hoće da se vrati u Hrvatsku.

Kada je riječ o međusobnim tužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, Josipović je rekao da se nada da će "vlade dijve države naći pravi odgovor i da će možda tužba postati i bespredmetna ako se druge stvari riješe kako bi trebalo, posebno kada je riječ o nestalima".

Na pitanje šta se za Hrvatsku promjenilo ulaskom u EU, Josipović je naglasio da je ona sada u potpuno drugom okruženju, i da je u prilici da, sjedeći ravnopravno sa svim evropskim zemljama, uvažacvajući sve razlike u ekonomskom smislu ili veličini, odlučno utiče na formiranje politike EU.

Naveo je i evropske fondove koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju, ali i utakmicu u koju ulazi s najboljima što će je, kako je rekao, natjerati da bude još bolja.

"Naše članstvo u EU bih okarakterisao kao novu veliku priliku", zaključio je hrvatski predsjedenik u intervjuu za Betu.

Na pitanje da li će se kandidovati za novi predsejdnički mandat s obzirom da je od izbora, po svim istraživanjima javnog mnenja, uvjerljivo najpozitivniji političar u svojoj zemlji, Josipović je odgovorio da za odluku ima vremena, ali da mu se čini normalnim da se kandiduje, ako i po isteku njegovog mandata za godinu i po, povjerenje građana ostane na sadašnjem nivou.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.