Fridom haus: Zakon o slobodi vjeroispovijesti uperen protiv SPC

Srna
Fridom haus: Zakon o slobodi vjeroispovijesti uperen protiv SPC

PODGORICA - Fridom Haus je u izvještaju ljudskim slobodama u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru navela da je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, za koji se široko smatra da je uperen protiv Srpske pravoslavne crkve /SPC/, dodatno polarizovalo već podijeljeno društvo i skrenulo pažnju javnosti sa ostalih državnih afera, objavila je Eparhija budimljansko-nikšićka.

Prema navodima iz izvještaja organizacije Fridom Haus, usvajanje ovog zakona izazvalo je nasilne prekide u zgradi parlamenta i hapšenje određenog broja članova DF-a.

Istaknuto je da je vladajuća koalicija tokom godine donijela nekoliko upitnih odluka, uključujući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se vjerski subjekti obavezuju da dostave dokaz o vlasništvu nad bilo kojom nekretninom ili imovinom stečenom prije 1918. godine, što je zahtjev koji bi mogao opteretiti SPC.

Kako se podsjeća u izvještaju, u decembru je Skupština usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili vjerovanja i pravnom položaju vjerskih zajednica uprkos snažnim prigovorima mnogih opozicionih partija i SPC, kojoj prijeti gubitak imovine, konfiskacijom od strane države.

“Svi pokušaji opozicije da izmijeni zakon prije njegovog usvajanja nadglasani su. Poslanici iz DF-a pokušali su da spriječe konačno glasanje o Zakonu izazivajući haos u skupštinskoj sali, ali ih je zaustavilo obezbjeđenje. Kasnije je sedamnaest poslanika DF-a uhapšeno zbog nasilnog ometanja”, navedeno je u izvještaju Fridom Hausa.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović, kako podsjeća Fridom Haus, potpisao je zakon 28. decembra, dan nakon što je usvojen.

“Veliki mirni protesti širom zemlje, koje je organizovala SPC, odmah su započeli i nastavili se u 2020. godini”, napomenuto je u izvještaju Fridom Hausa.

Iz Eparhije su istakli da se organizacija Frudom Haus u pomenutom izvještaju osvrnula na stanje u Crnoj Gori koja je na listi ove organizacije otišla korak nazad, ali da je ostao zanemaren jedan vrlo važan dio izvještaja.

“Neki od domaćih medija su pokušali osporiti pomenuti izvještaj, tvrdeći da su žlitije u izvještaj za 2019. godinu ušle samo da bi se stvorila što negativnija slika o Crnoj Gori, iako su one postale aktuelne početkom 2020. godinež”, navodi Eparhija.

Iako u izvještaju, kako dodaju, nije eksplicitno navedeno na koje proteste se misli, neki mediji su protumačili da je riječ o litijama, ali je zbog nepostojanja prevoda kompletnog izvještaja, šira domaća javnost ostala uskraćena za direktnu informaciju.

“Kao i mnogo puta do sada, u medijskom prostoru su se našle poluistine i interperetacije”, kažu u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, te dodaju da su u nadi da će prevod potpunog posebnog izvještaja za Crnu Goru što skorije ugledati svjetlost dana objavili prevod pasusa koji se odnose na kontroverzni Zakon i posljedice koje je izazvao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana