Boljkovac: Suđenja se ne bojim, a ustaštvo i dalje živi u Hrvatskoj
Karlovac - Prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova Josip Boljkovac, koji očekuje suđenje za partizanski zločin nad civilima 1945. kod Duge Rese, kazao je da se ne boji ni suđenja niti moguće osude, no ističe da progon njega koji je među prvima dizao ustanak protiv fašizma dokazuje da ustaštvo i dalje živi u Hrvatskoj, što „mora biti velika opomena“.
Nakon komemorativnog skupa žrtvama ustaškog terora u Gornjoj Trebinji kod Karlovca Boljkovac je novinarima izjavio da se ne boji mogućeg zatvora zbog optužbi za zločin nad civilima 1945. jer „nije kriv niti sud ima argumente za njegovu krivicu“.
Boljkovcu bi na zagrebačkom Županijskom sudu za mjesec dana trebalo početi suđenje zbog optužbi da je kao šef kotarske OZNA-e 1945. naredio smaknuće 21 civila zbog njihove saradnje s ustaškim vlastima.
“Sve je moguće zbog prevelikih diskrecijskih ovlasti sudaca, iako likvidacija iz 1945. godine nema nikakve veze sa mnom“, kazao je Boljkovac.
“One sa slovom 'U' je skuplja logorska ekipa, a organizatore ustaškog pokreta je kupila OZNA okruga, a ne OZNA kotara, na čijem sam čelu bio ja, jer kotarska OZNA za to nije imala nadležnost“, kazao je Boljkovac. Dodao je da je u vrijeme dugoreškog zločina on bio u bolnici zbog trovanja hranom.
Na pitanje znači li to da se uopšte nema razloga bojati suđenja Boljkovac je odgovorio „da je tragično samo to da se u Hrvatsku vraća ustašluk pa se sudi SKOJ-evcima koji su protiv fašizma dizali ustanak 1941.“.
“Ja bih radije da griješim, da više nema ustašluka, ali ne griješim. Kome treba sada suđenje protiv onih koji su prvi dizali ustanak i izvršavali zadatke, propješačili ove krajeve kad se klalo i ubijalo, kao i ovdje u bivšoj opštini Skakavac? Nekome valjda treba. Ali to je opomena. Opomena!, kazao je Boljkovac Hini.
Tokom suđenja koje bi trebalo početi 5. februara očekuju se iskazi 40-ak svjedoka. Među njima je rodbina ubijenih, oni koji imaju saznanja je li Boljkovac imao ovlašćenja komandovatii jedinicama Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) te svjedoci koji bi trebali odgovoriti je li na dan zločina bio u karlovačkoj bolnici. Očekuje se i analiza arhivske građe koja bi mogla rasvijetliti pod kojim je okolnostima došlo do zločina.
Boljkovac je navodno između 7. maja i sredine juna 1945. protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, naredio hapšenje šest poznatih i 14 nepoznatih osoba koje su kasnije, kako tvrdi tužilaštvo, po Boljkovčevoj naredbi likvidirali pripadnici njemu podređene 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a i zakopali ih na predjelu zvanom Vidanka Curak. U optužnici stoji i da je jedan muškarac, koji se usprotivio odvođenju, ubijen iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.
Otkrivena spomen-kosturnica za 205 Srba i Roma
U Gornjoj Trebinji kod Karlovca danas je otkrivena Spomen-kosturnica u kojoj su položeni posmrtni ostaci Srba i Roma, žrtava ustaškog zločina iz 1942. godine.
Na današnji dan prije 72 godine u šumama Domačaj luga i Lipljansko mlađe ustaše su zaklale 205 civila iz okolnih sela, i to Srba, Roma i pravoslavni sveštenik, po nacionalnosti Rus.
Predsjednik Udruženja antifašista Karlovac Mirko Miladinović rekao je da su oni, od djece do staraca, izgubili život samo zato što su slavili Božić po drugom kalendaru, prenose hrvatski mediji.
„Njihov život ugasio se samo zato što su bili druge nacionalnosti i zbog toga što je režim koji je vladao u ono vrijeme imao zadatak da istrijebi jedan narod koji je živio na ovim prostorima“, istakao je Miladinović.
Posmrtni ostaci žrtava ustaškog zločina u zajedničku grobnicu pored crkve u Gornjoj Trebinji položeni su u oktobru prošle godine.
Masovne grobnice, u kojima su bili ranije, bile su neadekvatno obilježene i ta obilježja oštećena su u posljednjem ratu nakon akcije hrvatskih snaga „Oluja“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
