Za život zarađuju skupljanjem PVC flaša
Skupljanje odbačenih plastičnih flaša, PVC i drugih vrsta otpada postao je za mnoge stanovnike Banjaluke osnovni izvor prihoda, a za pojedince i dodatna zarada.
Jer, kad otkupljivačima plastike i sekundarnih sirovina prodaju ono što nađu i sakupe po kontejnerima i ulicama, mogu dnevno da zarade nekoliko desetina maraka. O ekološkom aspektu ovog posla ne treba trošiti riječi jer čuvaju okolinu od teško razgradljivih materijala kakav je plastika i "pet" ambalaža.
Oni koji imaju iskustva sa ovom vrstom posla kažu da je to jedan od najjednostavnijih načina da se dođe do zarade, jer se plastične flaše, papir i karton mogu naći na svakom koraku. Otkupljivač "pet" ambalaže za kilogram plastike i najlona plaća od 0,20 do 0,40 KM.
Penzioner Rajko Marić kaže da zajedno sa unukom u posljednjih nekoliko godina, kako bi popunio rupe u svom kućnom budžetu, svakodnevno prikuplja plastične flaše i stari papir.
- Zbog vrućina dnevno se popije na hiljade boca piva, sokova i mineralne vode, a ambalaža se najčešće odbacuje na mjestima gdje se i trošila. S obzirom na to da unuk i ja imamo najviše slobodnog vremena, a najmanje novca, plastične boce prikupljamo tokom cijele godine. Na kraju, kada ih predamo otkupljivaču, obojica solidno zaradimo. Otprilike za 37 kilograma flaša dobijemo i do 15 maraka - rekao je Marić.
Studentkinja Ekonomskog fakulteta koja nije željela da joj objavimo ime kaže da se već uhodala u ovom poslu.
- Na početku mi nije bilo svejedno skupljati stari papir i flaše ispred studentskog doma, zbog stanara iz doma. Međutim, na ovo me natjerala potreba za novcem, jer su mi roditelji iz drugog grada slali ne baš veliki džeparac - ispričala je ova djevojka.
Dodala je da sada pola doma prikuplja papir i plastične flaše, a zatim odnosi u otkupnu stanicu.
Menadžer prodaje u jednoj od firmi koja se već godinama bavi otkupom "pet" ambalaže i svih vrsta papira, Dragan Vukčević kaže da je zadovoljan interesovanjem građana.
- Samo u posljednjih pet godina broj građana koji donose sav ambalažni otpad je skočio i za više od 40 odsto. Ranije su se tim poslom bavili isključivo Romi, ali sada je došlo takvo vrijeme da mnogi građani vide izvor zarade u skupljanju sekundarnih sirovina, što je za svaku pohvalu - istakao je Vukčević.
Dodao je da ambalažni otpad najčešće donose penzioneri i djeca.
- Pored toga, sa tržnim centrima imamo potpisane ugovore, gdje imamo postavljene koševe za odlaganje ambalažnog otpada. Međutim, često se dešava da neko pokrade taj otpad - kazao je Vukčević.
Dodao je da na mjesečnom nivou otkupi 20 tona "pet" ambalaže.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
