Tiha kuća Orhana Pamuka na srpskom jeziku

Aleksandra Glišić
Tiha kuća Orhana Pamuka na srpskom jeziku

Srpski prevod romana "Tiha kuća" nobelovca Orhana Pamuka objavila je izdavačka kuća "Geopoetika", a jedan od najčitanijih turskih pisaca u Evropi tako će kroz svoja djela i ove godine biti prisutan na beogradskom Sajmu knjiga.

Riječ je o Pamukovom drugom romanu, ali je ova izdavačka kuća prevela revidirano tursko izdanje iz 2012. godine. Radnja je smještena u ljeto 1980. kada dva brata i sestra dolaze na praznike svojoj devedesetogodišnjoj baki koja živi u gradiću Dženethisaru nedaleko od Istanbula. Stižu u kuću koja je izgrađena po želji njihovog djeda kada je kao politički prognanik bio prisiljen da napusti Istanbul.

Pamuk u svojim djelima spaja moderni roman i tradiciju Orijenta. Njegova djela su prevedena na 35 jezika i objavljena u 100 zemalja. Među romanima su "Bijela tvrđava", "Zovem se Crveno", "Snijeg", "Crna knjiga", "Novi život", "Muzej nevinosti"...

Rođen 7. juna 1952. godine u dobrostojećoj porodici, Pamuk je sa 23 godine napustio studije arhitekture, zatvorio se u stan i posvetio književnosti. Sedam godina kasnije objavio je prvi roman "Dževdet-beg i sinovi". Šesti roman "Zovem se Crveno" otvorio mu je vrata međunarodnog priznanja. Autor je i romana "Sesseiz Ev" (1983), "Bijeli zamak" (1991), "Crna knjiga", "Istanbul: grad, sjećanja". U istorijskom romanu "Bijeli zamak", koji opisuje Istanbul u 17. vijeku, Pamuk progovara o izgradnji identiteta, odnosno ega na pričama i bajkama različitih vrsta. Autor je skupio brojne književne nagrade, među kojima i Nobelovu nagradu za književnost i uglednu Nagradu mira njemačkih izdavača.

Orhan Pamuk je aktivno počeo da piše 1974. godine. Već za prvi roman "Dževdet-beg i njegovi sinovi" osvojio je prestižnu nagradu "Milliyet Press". Za roman "Bijeli zamak" takođe je dobio mnoge nagrade, od kojih je najvažnija "Independent Award for Foreign Fiction".

Književni kritičar "Njujork tajmsa" svojevremeno je napisao: "Nova je zvijezda zasjala na istoku - Orhan Pamuk." Tada se Pamuk počeo odmicati od striktnog naturalizma, karakterističnog za njegove dotadašnje romane. Mjesto u pop kulturi 1990. godine osigurao mu je roman "Crna knjiga", jedno od najkontroverznijih i najčitanijih djela u istoriji turske književnosti.

Napisao je i scenario za film "Skriveno lice", dok je njegov četvrti roman "Novi život" po objavljivanju 1995. godine postao senzacija i najbrže rasprodat roman u istoriji turske književnosti.

Vrhunac Pamukove međunarodne slave označilo je objavljivanje romana "Zovem se Crveno" 2000. godine. Misterija, romansa, filozofska razmišljanja i radnja smještena u 16. vijek u Istanbulu elementi su reprezentativnog djela svjetskog postmodernog stvaralaštva. Riječ je o romanu koji je preveden na 24 jezika, a 2000. godine osvojio je najunosniju književnu nagradu "IMPAC Dublin Award".

Muzej nevinosti

Muzej nevinosti Orhana Pamuka u Istanbulu mjesto je gdje žive junaci njegovog istoimenog romana. U 83 ormara izloženi su upaljači, minđuše, fotografije, tricikl, pisaća mašina... Junak romana "Muzej nevinosti" Kemal sakupljao je sve što je dotakla njegova voljena Fusun, a da bi se zavirilo u svijet fikcije Orhana Pamuka, mora se pozvoniti da bi se otvorila masivna drvena vrata. Pamukov muzej posvećen je likovima iz njegovog romana "Muzej nevinosti".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana