Ljiljana Labović-Marinković: Najdragocjenija djela u Muzeju su ljudi

Rekla je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Ljiljana Labović-Marinković, osvrćući se na deceniju rada ove institucije.

* GLAS: Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske obilježava značajan jubilej - 10 godina postojanja. Šta je, po Vama, najznačajnije u tom periodu?

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Mislim da je najznačajnije da smo u potpunosti opravdali razloge zbog kojih smo se, krajem 2003. godine, odlučili da Vladi Republike Srpske uputimo zahtjev za preimenovanje. Naime, kako je u Banjaluci od osnutka, 1971. godine, djelovala Umjetnička galerija, odnosno Galerija likovnih umjetnosti, bilo je dovoljno "manevarskog prostora" da konačnim definisanjem naziva definišemo i budući strateški položaj i stvarnu misiju institucije. No, ono što je svakako presudno uticalo na potrebu za institucionalizovanjem muzeja je osnivanje banjalučke Akademije umjetnosti. Kako sam, zajedno sa Bucom Kenjalovićem, Ljubom Gajićem i Jovicom Pavićem, krajem devedesetih radila na osnivačkim dokumentima za Akademiju, slobodna sam da sada, nakon toliko godina, sagledam koliko je važno biti vizionar i koliko je važno vjerovati u ono što radiš.

Ruku na srce, do devedesetih, u Banjaluci je djelovao skroman likovni krug, sa svega nekoliko akademskih umjetnika i nekolicinom istoričara umjetnosti, ali zahvaljujući upravo njima, Banjaluka je bila respektabilna raskrsnica i mjesto susreta likovne i umjetničke elite bivše Jugoslavije. To je temelj na kojem danas stoji Muzej savremene umjetnosti, kao što je i ovih naših 10 godina temelj za neku novu i (uvijek) bolju budućnost. Ništa ne postaje samo od sebe.

* GLAS: Šta je najdragocjenije među djelima Muzeja savremene umjetnosti RS?

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Najdragocjenija djela u Muzeju savremene umjetnosti su - ljudi. Kada sam, 2002. godine, došla u Muzej, bilo je zaposleno troje kustosa. Danas ih je petoro, od kojih je troje muzejskih savjetnika. Među njima je Sarita Vujković, prvi doktor nauka, istoričar umjetnosti. Za razliku od svih regionalnih muzeja, zaposlen je grafički dizajner, mr Nemanja Mićević, zahvaljujući kojem je vizuelni identitet Muzeja prepoznat i cijenjen na mnogo širem planu od Republike Srpske. Diplomirani žurnalista Branka Šestić je portparol Muzeja, dokumentaciju vodi viši kustos Lana Pilipović i, što je jednako važno - u Muzeju rade sjajni tehničari Mladen Šukalo i Nenad Markić, za čiji nevjerovatan talenat smo dobili visoke komplimente od svih umjetnika i muzealaca sa kojima smo sarađivali.

* GLAS: Izložba "Iz/Uzetnosti", koja će biti otvorena večeras u 19 časova, obuhvata 32 djela umjetnika različitih generacija i medijskih opredjeljenja. Da li je bilo teško izdvojiti samo neke od značajnih radova?       

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Prije bih rekla da je rad na svakoj izložbi jednako poseban i odgovoran. Izazov koji je pred sebe postavila Sarita Vujković, kao autor "Iz/Uzetnosti", bio je zajednički kreativni proces kroz koji je prolazila sa oba kustosa depoa - Ljiljanom Perduv-Misirlić i Žanom Vukičević, koje su je dosljedno pratile. Naime, Muzej je morao konačno da pred sebe stavi ispit i izazov realizacije nove stalne postavke. Pri tom valja podsjetiti, ali i upozoriti da smo u prethodnih deset godina za otkup novih umjetničkih djela imali na raspolaganju svega 40.000 KM (od kojih nam 10.000 još nije ni uplaćeno) Ministarstva prosvjete i kulture, odnosno 70.000 KM Ministarstva civilnih poslova. Iz tog ugla gledajući, ova izložba je podvig i Muzeja i umjetnika koji je čine! I ona je tek smjernica za buduću stalnu postavku.

* GLAS: Muzej savremene umjetnosti RS postao je prepoznatljiv prvo u regionu, a zatim i u svjetskim okvirima. Tome je dosta doprinijela i izložba "Vrt uživanja" Mladena Miljanovića, koja je predstavljala BiH u Veneciji na Bijenalu savremene umjetnosti. Šta će biti naredni projekti koje ćete raditi?

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Naravno da su pred Muzejom tek sada, nakon apsolutnog uspjeha cijelog projekta Venecijanskog bijenala, mnogo veći izazovi. Zato nam i slijede izložbe Kate Mijatović, koja je predstavljala Republiku Hrvatsku na 55. venecijanskom bijenalu 2013. godine, potom "Time, being time" kustosa Miodraga Manojlovića i Bjorna Hegardta, izložba Brede Beban, izložba "Evropski konteksti Dobrović, Šumanović, Konjović i Šuput" Gabrijela Jurkića i Petra Lubarde. Tu su i samostalne izložbe banjalučkog umjetnika Nenada Maleševića, potom Jelene Jureša iz Novog Sada, te Predraga Terzića i Nine Todorović iz Beograda. Ne zaboravimo ni devetu Noć muzeja, 17. maja, za koju smo dogovorili koncert grupe TBF iz Splita. A kako je trenutno, na polju regionalne produkcije, najzanimljivija aktuelna izložba akademika Vojina Bakića (1915-1992) "Svjetlonosne forme", koja već nekoliko mjeseci traje i broji hiljade i hiljade posjetilaca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, ekskluzivno najavljujem velikog Vojina Bakića i u našem Muzeju, početkom oktobra 2014. godine.

Entuzijazam i volja

* GLAS: Šta je, po Vama, najveća snaga Muzeja savremene umjetnosti RS?

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Kako nakon dvanaest godina i sama "svodim račune" i polako zaokružujem ono što ostaje iza mene, ponosna sam na entuzijazam, volju, ali prevashodno na znanje i neiscrpnu želju za znanjem i nepokolebljivu upornost koju imaju stručnjaci u Muzeju. Veliki projekti i veliki uspjesi "ne padaju sami s neba" - nego ih kreiraju veliki ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.