Goropad i Karenjina vječna inspiracija
Banjaluka - Književna djela kao što su "Ukroćena goropad" Viljema Šekspira i "Ana Karenjina" Lava Nikolajeviča Tolstoja uvijek su privlačna rediteljima za oživljavanje na pozorišnoj sceni i filmskom platnu.
Šekspirova komedija "Ukroćena goropad" doživjela je mnogo premijernih izvođenja na daskama svjetskih teatara. Najpoznatija ekranizacija urađena je 1967. godine, a u njoj su glavne uloge tumačili Elizabet Tejlor i Ričard Barton.
Djela ovog engleskog pisca i pjesnika privlačna su i srpskim rediteljima. Na veliku scenu Narodnog pozorišta Republike Srpske reditelj iz Beograda Vladan Đurković uspješno je postavio Šekspirov komad.
- Veliki je izazov raditi Šekspira, koji je i danas aktuelan, u velikoj glumačkoj podeli. Kao i svaki veliki dramski tekst, "Ukroćena goropad" pruža različite mogućnosti u vremenu u koje se postavlja - kazao je Đurković.
Oživljavanje ove priče na sceni on je doživio kao odličnu priliku da se ispita ko je danas glavna junakinja ovog komada i kako prolazi kroz život.
- Nismo radili rekonstrukciju renesanse kojoj je Šekspir pripadao, ali zadržali smo pozorišnu iluziju i ostali u epohi - objasnio je Đurković.
"Ukroćenu goropad" kao baletsku predstavu 2009. godine u Narodnom pozorištu u Beogradu režirao je Krunoslav Simić, koji je svoju viziju dočarao kroz koreografiju.
Po čuvenom Tolstojevom romanu "Ana Karenjina" snimljeno je na desetine filmova, u kojima su uloge ostvarile ikone sedme umjetnosti kao što su Greta Garbo i Sofi Marso. U najnovijoj ekranizaciji lik tragične heroine tumači Kira Najtli.
Premijeru predstave "Ana Karenjina" za 26. april najavili su iz beogradskog Teatra i opere "Madlenijanum", a režiju potpisuje Jug Radivojević.
- Danas, najpre, možemo da se identifikujemo sa glavnom junakinjom. Šta se dešava kada napustimo određeni životni koncept, a potom se novi, zbog kojeg smo stari napustili, izjalovi - objasnio je Radivojević.
On smatra da Tolstojeva junakinja nije doživjela poraz zbog osude društva, već zato što je izgubila vjeru u ljubav.
- Ljubav Ane i Vronskog je, pre svega, pitanje hrabrosti. Zapravo, ljubav koja ništa ne stavlja na tas u najboljem romantičarskom smislu je zanos. Ovo je najtužnija ljubavna priča zbog spoznaje gubitka naizgled idealne ljubavi i uzaludne žrtve - kazao je reditelj.
"Romeo i Julija"
Kultna tragedija Viljema Šekspira "Romeo i Julija" takođe je imala uspješan pozorišni i filmski život. Šekspir je ovu tužnu ljubavnu priču napisao u prvom razdoblju svog stvaralaštva. Radnja se odvija u italijanskom gradu Veroni, a jedna od kultnih rečenica iz ovog djela je Julijina: "O, Romeo, zašto si Romeo?"
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.