Goropad i Karenjina vječna inspiracija

Aleksandra Madžar
Goropad i Karenjina vječna inspiracija

Banjaluka - Književna djela kao što su "Ukroćena goropad" Viljema Šekspira i "Ana Karenjina" Lava Nikolajeviča Tolstoja uvijek su privlačna rediteljima za oživljavanje na pozorišnoj sceni i filmskom platnu.

Šekspirova komedija "Ukroćena goropad" doživjela je mnogo premijernih izvođenja na daskama svjetskih teatara. Najpoznatija ekranizacija urađena je 1967. godine, a u njoj su glavne uloge tumačili Elizabet Tejlor i Ričard Barton.

Djela ovog engleskog pisca i pjesnika privlačna su i srpskim rediteljima. Na veliku scenu Narodnog pozorišta Republike Srpske reditelj iz Beograda Vladan Đurković uspješno je postavio Šekspirov komad.

- Veliki je izazov raditi Šekspira, koji je i danas aktuelan, u velikoj glumačkoj podeli. Kao i svaki veliki dramski tekst, "Ukroćena goropad" pruža različite mogućnosti u vremenu u koje se postavlja - kazao je Đurković.

Oživljavanje ove priče na sceni on je doživio kao odličnu priliku da se ispita ko je danas glavna junakinja ovog komada i kako prolazi kroz život.

- Nismo radili rekonstrukciju renesanse kojoj je Šekspir pripadao, ali zadržali smo pozorišnu iluziju i ostali u epohi - objasnio je Đurković.

"Ukroćenu goropad" kao baletsku predstavu 2009. godine u Narodnom pozorištu u Beogradu režirao je Krunoslav Simić, koji je svoju viziju dočarao kroz koreografiju.

Po čuvenom Tolstojevom romanu "Ana Karenjina" snimljeno je na desetine filmova, u kojima su uloge ostvarile ikone sedme umjetnosti kao što su Greta Garbo i Sofi Marso. U najnovijoj ekranizaciji lik tragične heroine tumači Kira Najtli.

Premijeru predstave "Ana Karenjina" za 26. april najavili su iz beogradskog Teatra i opere "Madlenijanum", a režiju potpisuje Jug Radivojević.

- Danas, najpre, možemo da se identifikujemo sa glavnom junakinjom. Šta se dešava kada napustimo određeni životni koncept, a potom se novi, zbog kojeg smo stari napustili, izjalovi - objasnio je Radivojević.

On smatra da Tolstojeva junakinja nije doživjela poraz zbog osude društva, već zato što je izgubila vjeru u ljubav.

- Ljubav Ane i Vronskog je, pre svega, pitanje hrabrosti. Zapravo, ljubav koja ništa ne stavlja na tas u najboljem romantičarskom smislu je zanos. Ovo je najtužnija ljubavna priča zbog spoznaje gubitka naizgled idealne ljubavi i uzaludne žrtve - kazao je reditelj.

"Romeo i Julija"

Kultna tragedija Viljema Šekspira "Romeo i Julija" takođe je imala uspješan pozorišni i filmski život. Šekspir je ovu tužnu ljubavnu priču napisao u prvom razdoblju svog stvaralaštva. Radnja se odvija u italijanskom gradu Veroni, a jedna od kultnih rečenica iz ovog djela je Julijina: "O, Romeo, zašto si Romeo?"

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana