Alis Manro dobila Nobelovu nagradu za književnost
Stokholm - Kanađanka Alis Manro dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, saopštila je Švedska akademija u Stokholmu, javile su agencije.
Nagrada, osim prestiža, donosi i osam milion švedskih kruna (1,2 miliona dolara). Kako je saopšteno, Alis Manro je "gospodar savremene kratke priče", žanra koji je do sada bio rijetko nagrađivan ovom prestižnom nagradom. Poznata je i kao "kanadski Čehov". Manro (1931) spada u vodeće kanadske pripovjedače, a po ocjenama kritike, jedna je i od najznačajnijih savremenih književnika. Objavila je deset zbirki pripovjedaka, kao i roman "Životi djevojaka i žena".
Alis Manro juče je izjavila da je "bila veoma iznenađena i oduševljena" kada je saznala da je dobila Nobelovu nagradu za književnost.
- Da, znala sam da sam u trci, ali nikada nisam ni pomislila da ću je osvojiti - kazala je u telefonskoj izjavi za kanadsku televiziju CBS.
Ona je ispričala da ju je probudila njena kćerka sa viješću da joj je Švedska akademija dodijelila prestižno priznanje.
Šanse da dobije nagradu, Manro je, kako je rekla, uvijek doživljavala kao "jedan od onih pukih snova" koji "mogu, ali se skoro nikad ne ostvare".
Za zbirke pripovjedaka tri puta je dobijala nagradu "Gavernor", najprestižnije književno priznanje u Kanadi. Godine 2009. za životno djelo je odlikovana međunarodnom Bukerovom nagradom.
Prvu knjigu Alis Manro na srpskom jeziku, zbirku pripovjedaka "Bjekstvo", objavila je "Agora", koja je srpskoj publici prije tri godine predstavila i roman "Životi djevojaka i žena".
Jedno od najupadljivijih svojstava njenih priča je radnja smještena u mala mjesta jugozapadnog Ontarija. Slično kao u djelima Vilijema Foknera i Flenerija O'Konora, junaci dolaze u sukob sa uskogrudim shvatanjima sredine i suprotstavljaju se duboko ukorijenjenim tradicijama.
Ta konfrontacija, međutim, u ovim pričama najčešće ostaje nevidljiva, zatomljena u svijesti glavnih junakinja (žena u prelomnim godinama života, različitog porijekla i obrazovanja), dok pripovjedačku tenziju generiše odnos između prividno nepomućenog toka stvarnosti i stremljenja likova iz priča. Alis Manro je 13. žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost.
U medijima i na kladionicama najveće šanse za "Nobela" za književnost imao je japanski pisac nadrealizma Haruki Murakamija. Odmah iz njega bili su Alis Manro, američka književnica Džojs Kerol Outs i mađarski pisac Peter Nadaš. Iako izbor laureata ove prestižne nagrade gotovo uvijek priredi iznenađenje, ove godine to nije bio slučaj, kada je riječ o Alis Manro. Zanimljivo je i da Nobelov komitet ima dugu tradiciju dodjeljivanja nagrade piscima koji su ujedno i javne ličnosti (kao što je Mario Vargas Ljosa) ili koji podržavaju razne ljevičarske ideje (poput Harolda Pintera i Darija Foa). Zato su neki predviđali da će ovogodišnja nagrada otići u ruke kanadskoj autorki Margaret Atvud, koja se u svojim djelima bavi feminističkim temama, a poznata je i kao aktivista za zaštitu okoline. Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost bio je kineski romanopisac Mo Jan.
Bob Dilan
Među ovogodišnjim kandidatima za "Nobela" za književnost bio je i Robert Alen Cimerman, poznatiji kao Bob Dilan. On je i ime najpoznatije široj svjetskoj publici pošto je riječ o 72-godišnjem muzičaru, koji je bio izuzetno uticajna figura u pop kulturi i kontrakulturi šezdesetih godina prošlog vijeka. Bio je favorit za osvajanje nagrade i 2011. godine. Cijenjen je zbog svojih poetskih tekstova koji su imali politički, društveni, filozofski i književni uticaj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
