Nikolić: Žrtve dobojskog logora proglasiti mučenicima

"Uglavnom su u dobojski logor deportovani Srbi sa područja zapadne Srbije, istočne Bosne, Sarajeva, Sokoca, Rogatice, Goražda, Bileće, Trebinja. Tu su stradali u najvećim mukama i, slobodno mogu reći, da se radilo o jedinom mjestu gdje se majka radovala da joj dijete umre da se više ne pati", rekao je Nikolić Srni.

Nikolić je naglasio da je njegovanje kulture sjećanja jedini način da od zaborava bude sačuvano stradanje 45.791 Srbina interniranog u prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi u 20. vijeku

On je istakao da je sveštenstvo Crkvene opštine Doboj, zajedno sa lokalnim parohijama, uputilo zahtjev Njegovom preosveštenstvu episkopu zvorničko-tuzlanskom Fotiju da umoli Sveti arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve da žrtve dobojskog logora proglasi za mučenike.

"O tome sada treba da raspravlja saborska komisija, ali iskreno vjerujemo da će u narednom periodu žrtve dobojskog logora biti i proglašene za mučenike svete Crkve, da im bude određen datum za praznovanje", naveo je Nikolić.

On je naglasio da je stradanje Srba u dobojskom logoru i danas otvorena knjiga koja se dopisuje, jer se u proteklih stotinu godina svjesno nastojalo da izblijedi i nestane sjećanje na njegovo postojanje i obim stradanja u njemu, što se do skoro nije znalo i nije smjelo znati.

Ovogodišnja posjeta Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija Doboju povodom slave grada - Preobraženja Gospodnjeg, prema riječima Nikolića, bila je blagoslov za vjerujući narod, ali i Božija volja da žrtve dobojskog logora budu proglašene za mučenike svete Crkve.

On je podsjetio da je dobojski logor osnovan 27. decembra 1915. godine i bio je u funkciji do 5. jula 1917. godine, da je kroz njega prošlo oko 46.000 Srba, a 12.000 lica izgubilo život.

Prvi podaci o dobojskom logoru predočeni su tek u "Spomenici posvećenoj mučenicima i žrtvama dobojske internacije iz svjetskog rata 1915/16. godine", koja je urađena prilikom osveštanja spomenika Svetih apostola Petra i Pavla 1938. godine.

"Gotovo sva izdanja Spomenice su uništena. Uspjeli smo pronaći svega tri originalna primjerka, zahvaljujući kojima je 2015. godine napravljeno reprint izdanje koje je štampano u 2.000 primjeraka", rekao je Nikolić.

Nikolić je naveo da je u novom izdanju "Spomenice" naveden dokument iz vojnog arhiva Nezavisne Države Hrvatske - naredba ustaškog stana u Doboju od 27. maja 1941. godine da se poruši spomen-kosturnica sa kostima stradalih kod Spomen-crkve Svetih apostola Petra i Pavla.

"Ne smijemo zaboraviti gdje nas je zmija ujela, kako se to ne bi ponovilo", poručio je Nikolić, te izrazio žaljenje što sjećanje na stradanja dobojskih logoraša, uprkos obraćanju nadležnim ministarstvima, ni do danas nije uvršteno u istorijske udžbenike i postalo predmet izučavanja učenika.

Nikolić je napomenuo da je u završnoj fazi postupak da se Crkvi vrati imovina oko Spomen-kosturnice dobojskih logoraša da bi preuzeli održavanje i upravljanje nad kompleksom, te ga na odgovarajući način označili i sadržajno približili građanima i posjetiocima.

"Moja je želja i da se prilikom renoviranja na spomenik ponovo vrati prvobitni krst, kao i dijelovi originalnog postamenta, koji su pronađeni i sačuvani nakon što je spomenik miniran u Drugom svjetskom ratu", rekao je Nikolić.

U Doboju je 1. jula 2016. godine otkriven i osveštan spomenik "Dobojski logor 1915-1917", posvećen logorašima ovog austrougarskog logora.

Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova uvrstio je internaciju Srba u dobojski logor u kalendar značajnih događaja. Svake godine 27. decembar obilježava se kao dan sjećanja na dolazak prvog transporta Srba u logor 1915. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.