Agrarni budžet težak kao i lani
BANjALUKA - Poljoprivrednici u Republici Srpskoj i u idućoj godini mogu računati na podršku, a u agrarnom budžetu planirano je 75 miliona maraka.
Naveli su to u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS nakon što je juče održan tradicionalni sastanak sa predstavnicima brojnih udruženja poljoprivrednika sa ministrom poljoprivrede Borisom Pašalićem i njegovim saradnicima povodom usvajanja pravilnika o podsticajima za iduću godinu. U ministarstvu ističu da nastoje zadržati kontinuitet u podršci za većinu podsticajnih mjera.
Na sastanku su prezentovali podatke o poljoprivrednoj proizvodnji i podsticajima u ovoj godini i osnovnim ciljevima i politikama ministarstva u oblasti podsticaja u idućoj godini.
- Poljoprivrednici su iznijeli niz sugestija na nacrt budućeg pravilnika, od kojih će znatan dio biti uvršćen u konačan prijedlog dokumenta, koji bi trebalo da bude usvojen krajem januara - naveli su u resornom ministarstvu i podsjetili da je u periodu od 2018. do 2021. godine najveći rast podrške od čak 959 odsto ostvaren u oblasti organske proizvodnje bilja.
Poljoprivredni proizvođači kažu da uvijek može više, ali da nisu ni nezadovoljni najavljenim mjerama za iduću godinu.
Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin rekao je za “Glas Srpske” da se iz godine u godinu priča o niskom budžetu za poljoprivredu, koji mora rasti, ali da su okolnosti takve da trenutno ne može biti veći.
- Ono što ohrabruje jeste novac iz Kompenzacionog fonda, a to je najmanje oko deset miliona. Savez udruženja pčelara očekuje isti budžet kao u ovoj godini. Osim podrške resornog ministarstva, pred nama je i izmjena Zakona o pčelarstvu, veliki projekat početka sadnje medonosnog bilja kroz koji ćemo pošumljavati određene krajeve Srpske - kazao je Barašin. Dodao je da je pčelarstvo u ovim krajevima veoma ugroženo, pa čak dolazi u pitanje i bavljenje tom proizvodnjom jer, osim loše medonosne godine, probleme im zadaju nelojalna konkurencija i med iz uvoza.
- Ukupni podsticaji u ovoj godini bili su 8,1 KM po pčelinjoj zajednici. Mogli smo konkurisati i za kapitalne investicije, a tu su i podsticaji lokalnih zajednica. Međutim, koliki god bili podsticaji, ne mogu nadomjestiti lošu pčelarsku godinu. To je osnovni problem - poručio je Barašin.
Predsjednik Udruženja uzgajivača junadi u RS Goran Mitrović rekao je za “Glas” da bi svi voljeli da je novca za podsticaje više.
- Ukupan iznos za podsticaje ostaje 75 miliona maraka. Nije povećan, ali nije ni smanjen. Osim toga, najavljena su dodatna izdvajanja iz Kompenzacionog fonda - kazao je Mitrović.
*Mjere koje su ostvarile najveći rast podrške za period 2018-2021. godine
Organska proizvodnja - biljna 959%
Premija za organsku proizvodnju 179%
Premija za sjemenska strna žita 151%
Podrška razvoju konjarstva 146%
Premija za priplodne krmače 145%
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
