Tapiserija iz Dervente krasi Titovu rodnu kuću

Željka Kokot
Tapiserija iz Dervente krasi Titovu rodnu kuću

Derventa - Ratko Pećić Rale iz Dervente već tri decenije izrađuje tapiserije, a posebno je ponosan na to što jedna od njih sa potpisom Josipa Broza Tita krasi zid njegove rodne kuće u Kumrovcu.

Penzionerske dane pedesettrogodišnji Rale uglavnom provodi u miru porodičnog doma u selu Pojezna kod Dervente, gdje vještim rukama uz pomoć igle i vune stvara prava mala remek-djela.

Slikovne i tekstovne tapiserije izašle iz njegove male radionice stigle su i do domova naših iseljenika u raznim krajevima svijeta. Za omiljenu tapiseriju sa Titovim potpisom, koju je prije tri godine poklonio rodnoj kući omiljenog jugoslovenskog državnika, dobio je i posebno drago priznanje. Kaže da najčešće radi likove crtanih junaka koji posebno obraduju svako dijete, grbove fudbalskih klubova i nazive firmi.

- Nedavno sam uradio unikatnu tapiseriju sa likom majke i njenih dvoje djece koja je zaista posebna i fascinantna - kaže Pećić.

Ljubav prema ovom neobičnom hobiju u kome pronalazi mir i zadovoljstvo Rale nosi iz djetinjstva kada je njegovu pažnju zaokupljalo crtanje. Kada je 1984. godine ugledao čovjeka koji je prodavao igle, znao je da će mu izrada tapiserija biti doživotni hobi. Priznaje da je nedavno prestao da vodi evidenciju o broju tapiserija koje je do sada uradio.

 - Mislim da sam do sada napravio između 2.000 i 3.000 manjih i većih tapiserija sa raznim bojama i motivima, a hvala Bogu, uvijek ima narudžbi - kaže Pećić.

Sama izrada tapiserije nije previše komplikovana iako se sav posao obavlja ručno. Izrada manje tapiserije traje oko tri dana, za tapiserije srednjeg formata potrebno je oko 10 dana dok one velike zahtijevaju oko mjesec marljivog rada. Male tapiserije koštaju 10 KM, srednje 50, a one najveće 80 KM.

- Prvo pripremim platno koje zategnem i postavim na ram, zatim na platnu nacrtam sliku, odnosno motiv koji ću raditi i na kraju lagano počinjem popunjavati sliku u pomoć igle i vune - kaže Pećić i objašnjava da natpise na tekstovnim tapiserijama ispisuje obratno, odnosno zdesna nalijevo.

Čest je učesnik sajmova širom Srpske, a kako kaže, posebnu zahvalnost duguje Turističkoj organizaciji Dervente koja organizuje odlaske na sajamske manifestacije.

- Nedavno sam svoje radove predstavio na sajmovima u Modriči, Srpcu, etno-selu Stanišići kod Bijeljine i u Laktašima gdje su se organizatori pokazali kao odlični domaćini - kaže Pećić.

Tokom tridesetogodišnjeg iskustva Rale se susretao sa brojnim izazovima. Nekada je, kaže, dok nije primao penziju, znao uzimati vunu na veresiju. To ga, međutim, nije spriječilo da nastavi sa marljivim radom koji je jedinstven ne samo u BiH, već i u regionu.

- Mislim da se u BiH izradom tapiserija ne bavi niko. Postoje primjeri izrade manjih tapiserija sa resama, ali ovakve niko ne izrađuje - kaže Pećić dodajući da žali što nema nasljednika koji bi produžio tradiciju izrade čuvenih derventskih tapiserija.

Gulaš i vicevi

Osim izrade tapiserija, Rale se bavi pisanjem i pričanjem viceva pa je, kako kaže, zadužen za animiranje gostiju na svim veseljima. Izdao je i zbirku sa 505 osmišljenih viceva.  Redovan je učesnik i na "gulašijadama" i licencirani ribolovački sudija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana